Na današnji dan, dok pravoslavni vjernici obilježavaju Svetog Trifuna, u zapadnoj tradiciji slavi se Dan zaljubljenih – Sveti Valentin. Praznik je posvećen iskazivanju ljubavi i pažnje kroz poklone, romantične gestove i zajedničke trenutke, ali ga, pored emotivne dimenzije, prate i gužve u prodavnicama i pojačana potrošnja. Prema pojedinim istorijskim tumačenjima, njegovi korijeni sežu do rimskih festivala plodnosti.

Foto: Ilustracija /Pixabay

Dan zaljubljenih ime je dobio po Svetom Valentinu, a zanimljivo je da se, prema predanjima, zapravo vezuje za dvojicu svetaca – jednog iz Rima i drugog iz Ternija. Legende govore da je rimski Valentin tajno vjenčavao vojnike uprkos zabrani cara Klaudija Drugog, dok druge priče navode da je pomagao hrišćanima da pobjegnu iz zatvora i da je potpisao prvo „ljubavno pismo“ riječima: „Tvoj Valentin“.

Tradicija darivanja cvijeća za 14. februar potiče iz 17. vijeka, dok su crvene ruže vremenom postale glavni simbol romantike. Ipak, zanimljivo je da većina ruža koje se poklanjaju za Dan zaljubljenih ne raste u februaru, već se uvozi iz zemalja poput Ekvadora, Kenije i Kolumbije.

Dan zaljubljenih danas je i veliki potrošački događaj – najviše novca troši se na nakit, večere, putovanja i cvijeće, a ovaj datum spada i među najpopularnije za vjeridbe. Posebna zanimljivost je i to što se značajni iznosi troše na poklone za kućne ljubimce.

Praznik se u svijetu obilježava na različite načine: u mnogim latinoameričkim zemljama naglasak je i na prijateljstvu, dok je u Japanu običaj da žene poklanjaju čokoladu muškarcima 14. februara, a da muškarci uzvrate mjesec dana kasnije, tokom obilježavanja tzv. Bijelog dana.