Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), 17.415 osiguranika je prošle godine bilo na bolovanju, izdaci za refundaciju bili su 10,6 miliona eura i izgubljeno je više od 1,2 miliona radnih dana.

Foto: Facebook screenshot/Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

Iz FZO su za CdM pojasnili da je prošle godine bilo ukupno 52.943 otvorenih bolovanja, jer osiguranik može u toku godine imati jedno ili više bolovanja.

Zaključeno je 17.771 bolovanje, odnosno 33,57 odsto.

“Broj izgubljenih radnih dana je 1.257.636“, precizirali su iz FZO.

Na bolovanje češće idu zaposleni u javnom sektoru

Zaposleni ostvaruju pravo na privremenu spriječenost za rad iz različitih razloga i dijagnoza.

Iz FZO navode da su u radu sa prvostepenom ljekarskom komisijom zapazili da je najviše osiguranika koji su na bolovanju po osnovu ortopedskih, psihijatrijskih, onkoloških i kardioloških dijagnoza, a bilježi se i značajan broj trudničkih bolovanja.

„Takođe, primjetno je da osiguranici zaposleni u javnom sektoru ostvaruju u većem broju pravo na privremenu spriječenost za rad u odnosu na zaposlene u privatnom sektoru“, kažu iz FZO za CdM.

Obavljena 51 kontrola

Komisija za provjeru privremene spriječenosti za rad, po zahtjevu poslodavaca zaposlenih, izvršila je u prošloj godini 51 kontrolu.

CdM je pitao i koliko je slučajeva zloupotreba bolovanja utvrđeno u prošloj godini i kakav je bio epilog.

„Prvostepena ljekarska komisija ne može utvrditi koji osiguranici zloupotrebljavaju pravo na privremenu spriječenost za rad, iz razloga što osiguranicima bolovanje otvaraju izabrani doktori, a oni to rade na osnovu izvještaja ljekara specijalista iz javnih ili privatnih zdravstvenih ustanova. Ljekari specijalisti izdaju izvještaje nakon neposrednog pregleda pacijenta na licu mjesta. Da bi se utvrdila zloupotreba, potrebno je izvršiti i kontrolu rada specijalista, a ona nije propisana važećim zakonom”, navode iz FZO.

Pojasnili su da je Fond na zahtjev poslodavca ili po službenoj dužnosti, shodno članu 37 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, dužan da pokrene postupak provjere privremene spriječenosti za rad osiguranika.

Provjeru privremene spriječenosti za rad vrši komisija koju obrazuje Fond.

Komisiju čine doktor specijalista medicine rada i doktori specijalisti odgovarajućih grana medicine, u zavisnosti od prirode bolesti ili povrede osiguranika.

„Provjera se sprovodi u prisustvu osiguranika i zasniva se na medicinskoj dokumentaciji, informacijama pribavljenim od zdravstvene ustanove koja je izdala dokumentaciju, ponovnom pregledu osiguranika od strane doktora odgovarajuće specijalnosti ili konzilijuma doktora, kao i na drugim činjenicama i okolnostima od značaja za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad“, navode iz Fonda.

Pored članova komisije i osiguranika, postupku provjere prisustvuju i sekretar komisije iz Fonda, kao i izabrani doktor koji je utvrdio privremenu spriječenost za rad.

„Komisija donosi odluku o ishodu provjere privremene spriječenosti za rad i dostavlja je izabranom ljekaru, koji je dalje prosljeđuje osiguraniku. Fond, takođe, obavještava poslodavca o ishodu sprovedenog postupka“, objasnili su iz Fonda proceduru kontrole bolovanja.

Predviđene novčane kazne

Ukazuju da Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju nije propisano posebno kažnjavanje osiguranika u slučaju zloupotrebe bolovanja.

Međutim, zakon predviđa sankcije za zdravstvene radnike koji učestvuju u nepravilnostima prilikom utvrđivanja privremene spriječenosti za rad.

„Naime, u skladu sa članom 83 stav 1 tačka 2 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, novčanom kaznom se kažnjava izabrani tim, izabrani doktor ili nadležna komisija ukoliko utvrde privremenu spriječenost za rad na način koji nije u skladu sa članom 36 stav 2, 3, 4 i 6 tog zakona. Takođe, istim članom, u stavu 3, propisano je da će se ta fizička lica kazniti novčanom kaznom u iznosu od 500 do 2.000 eura ukoliko se utvrdi da je učestvovalo u navedenim nepravilnostima“, zaključili su iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Ranije su apelovali na građane da ne zloupotrebljavaju pravo na privremenu spriječenost za rad, jer se time direktno ugrožava funkcionisanje zdravstvenog sistema i troše se značajna finansijska sredstva.

Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju zabranjeno je obavljanje drugih djelatnosti i napuštanje mjesta boravka tokom bolovanja, osim zbog liječenja.