Podaci Monstata ukazuju da nastavljaju da rastu cijene stanova u komercijalnim prodajama. Stranci krajem prošle godine odlagali odluke o kupovini, čekajući uslove iz izmjena zakona o strancima.

Foto: Ilustracija/ AI generated photo

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji na nivou Crne Gore na kraju prošle godine iznosila je 2.415 eura i najveća je do sada zabilježena. Kako je u posljednjem kvartalu bilo više prodaja stanova iz fondova solidarnosti i stambenih zadruga po prosječnoj cijeni od 705 eura, zvanična prosječna cijena stana u novogradnji je bila 2.206 eura i formalno je manja nego u prethodnom kvartalu za 22 eura.

To se navodi u izvještaju Monstata o cijeni stanova u novogradnji za četvrti kvartal prošle godine (oktobar, novembar, decembar) na osnovu zaključenih ugovora o prodaji koji se po zakonu dostavljaju ovoj Upravi.

Sagovornik “Vijesti” kazao je da se prvi put desilo da su stanovi prodati kroz fondove solidarnosti i stambene zadruge statistički oborili tržišnu cijenu za skoro deset odsto, što ukazuje da se sve više stanova gradi na ovaj način i da je u posljednjem kvartalu prošle godine došlo do pada broja prodatih stanova na tržištu.

Prema podacima Monstata, ova prodaja stanova iz fondova solidarnosti za 705 eura po kvadratu desila se u Podgorici, gdje je istovremeno prosječna cijena u komercijalnoj prodaji iznosila 2.388 eura. Međutim, ukupna prosječna cijena u glavnom gradu bila je 2.141 euro, odnosno prodaja stanova solidarnosti statistički je oborila prosječnu cijenu za 11 odsto ili za 247 eura po kvadratu.

I u prvom kvartalu prošle godine bilo je prodaje stanova iz fondova solidarnosti po prosječnoj cijeni od 674 eura, ali je ta prodaja tada tržišnu cijenu od 2.161 eura uspjela da statistički spusti na prosječnu od 2.158, odnosno za svega 0,14 odsto ili tri eura.

Kretanje cijena kvadrata u tržišnoj prodaji kod preduzeća i kod solidarne izgradnje od početka 2023.foto: Monstat
Sagovornik “Vijesti” iz građevinskog sektora navodi da je prosječna cijena u komercijalnim i tržišnim prodajama u posljednjem kvartalu prošle godine dostigla do sada rekordan nivo od 2.415 eura po kvadratu. U posljednjem kvartalu 2024. godine prosječna cijena kvadrata u komercijalnoj prodaji u novogradnji iznosila je 1.943 eura, odnosno za godinu je povećana za 472 eura ili za 24 odsto.

“Imamo dvije pojave koje su se desile prošle godine koje su uticale na ove statističke podatke. Sve je više manjih stanova koji se prodaju gdje je cijena po kvadratu veća i što statistički utiče i na veću prosječnu cijenu. Posljednji kvartal prošle godine, odnosno period od početka oktobra do kraja decembra, obilježio je incident - tuču između domaćih građana i stranaca iz Turske i Azerbejdžana. Nakon toga je Vlada donijela odluku o uvođenju viza za turske državljana i najavila strože uslove za dobijanje boravka, kroz povećavanje vrijednosti kupljene nekretnine na osnovu koje se može dobiti boravak i povećanja iznosa poreza koje mora da plati firma stranca. Sve to je uticalo da dio stranaca u tom periodu odustane ili odloži odluku o kupovini nekretnina”, kazao je izvor “Vijesti”.

35 hiljada eura košta stan od 50 kvadrata izgrađen iz fondova solidarnosti ili stambenih zadruga, dok u komercijalnoj prodaji, prema cijenama s kraja prošle godine, isti stan košta 120 hiljada eura
On navodi da je zbog toga zabilježena niža prodaja broja stanova, ali ne i pad cijena u komercijalnoj prodaji.

“Kako smo istovremeno imali pad prodaje broja stanova u komercijalnoj prodaji, a zabilježenu prodaju stanova iz solidarnih fondova i zadruga po tri puta nižoj cijeni, došlo je do smanjenja tog statističkog prosjeka. Kakve će cijene nekretnina biti ove godine zavisi od toga da li će se i u kojem obimu nastaviti interesovanje stranaca za njihovu kupovinu. Ako se to desi, može doći do zaustavljanja daljeg rasta cijena ili njihovog blagog pada”, kazao je sagovornik iz građevinskog sektora.

Predstavnici stambenih zadruga početkom ove sedmice u istraživanju “Vijesti” kazali su da njihove cijene mogu biti i do 40 odsto niže od tržišnih jer zemljište dobijaju od opštine, ne plaćaju pune komunalije, a i posluju bez profita za razliku od preduzeća. Ukazali su i da cijenu za zadrugare ugovore na početku gradnje, ali da gradnja može trajati i nekoliko godina zbog čega se može desiti da sada prodaju stanove po cijenama izgradnje dogovorenim od prije dvije-tri godine.