U Crnoj Gori je u prošloj godini formirano 1.877 predmeta za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2024, kada je za ovo krivično djelo prijavljeno 977 lica.

Foto: Ilustracija/ Freepik

Prema podacima iz Drugog periodičnog izvještaja o primjeni Međunarodnog pakta za ekonomska, socijalna i kulturna prava, koji je usvojen na poslednjoj sjednici Vlade, u 2023. godini 466 lica je prijavljeno za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

"Navedeni podaci su jasan pokazatelj da je zabilježeno znatno povećanje broja predmeta u kojima je postupalo tužilaštvo", piše u pomenutom dokumentu.

Kada je riječ o nasilju u porodici, Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava je 2014. godine usvojio svoja ključna zapažanja u ovoj sferi, izražavajući zabrinutost zbog nedostatka efikasne primjene u praksi usvojenih propisa i nedostatka pristupa pravdi za žrtve. Komitet je pozvao na preduzimanje efikasnih mjera za borbu protiv nasilja i da se omogući da se relevantni zakoni koji zabranjuju nasilje u porodici i garantuju zaštitne mjere za žrtve efikasno primjenjuju u praksi.

U najnovijem izvještaju o primjeni pakta govori se o razvoju usluga za žrtve rodno zasnovanog nasilja i trgovine ljudima nakon napuštanja skloništa. Konstatuje se da će pokrenuti pomoć u pronalaženju zaposlenja, kao i razviti posebne programe za zapošljavanje žena žrtava nasilja, dok će žrtve moći da ostvare pravo na psihološko savjetovanje, terapiju, pomoć u kući itd.

"U Crnoj Gori trenutno postoji sedam prihvatilišta – skloništa za žrtve nasilja u porodici. Ukupni smještajni kapacitet je 83 smještajne jedinice, što je za 21 više od standarda koji je potreban u skladu sa Istanbulskom konvencijom", konstatovano je u izvještaju.

Službenici Uprave policije su u 2024. godini predložili prekršajnim sudovima izricanje ukupno 444 zaštitne mjere, a pratili su ukupno 369 izrečene zaštitne mjere na osnovu odluka prekršajnih sudova.

– Od 1. oktobra 2025. godine donijeta je naredba da svi centri bezbjednosti i centri za socijalni rad prijavljuju nasilje kroz Jedinstvenu bazu podataka – piše u izvještaju.