Aerodromi Crne Gore pokazali su da, i bez novih pista i terminala, mogu ostvarivati rast zahvaljujući upravljačkom kapacitetu i aktivnom radu na privlačenju avio-kompanija. Kad sve pada, oni rastu. A nijesu dobili ni novu pistu ni novu zgradu. To je dokaz koliko znači kada je stručan čovjek na pravom mjestu - kaže Radulović

Foto: CTU, arhiva

Crna Gora dočekuje proljeće sa snažnijom avio-mrežom i većim brojem najavljenih letova nego prošle godine, što otvara prostor za raniji dolazak turusta i dužu ljetnu sezonu. Iako bolja povezanost sa evropskim tržištima uliva optimizam, turistički radnici upozoravaju da bez rješavanja sistemskih problema – od radne snage do infrastrukture – pozitivan impuls može imati ograničen domet.

Letovi - dodatan impuls

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović ocjenjuje za Pobjedu da novi letovi mogu donijeti dodatni impuls i produžiti sezonu, ali upozorava da turizam ne može počivati na improvizaciji.

"Imamo nove linije. Nemamo onoliko koliko bih volio da imamo, ali ih ima više nego prošle godine. Vjerovatno će biti nešto više posla i vjerovatno će sezona krenuti ranije – krajem marta ili početkom aprila. To nije za zanemariti, to je mjesec više posla",  kaže Radulović.

Podsjeća da je prošla godina imala slab početak.

"Prošle godine smo u maju i junu bili gotovo pusti, nije bilo nikoga, a i jul je bio problematičan. Ako sada imamo bolju avio-povezanost i ranije dolaske, to može promijeniti dinamiku sezone", navodi on.

Ističe da su Aerodromi Crne Gore pokazali da, i bez novih pista i terminala, mogu ostvarivati rast zahvaljujući upravljačkom kapacitetu i aktivnom radu na privlačenju avio-kompanija.

"Kad sve pada, oni rastu. A nijesu dobili ni novu pistu ni novu zgradu. To je dokaz koliko znači kada je stručan čovjek na pravom mjestu ",kaže Radulović misleći na direktora Aeorodroma Crne Gore Roka Tolića.

Međutim, skeptičan je prema ideji davanja aerodroma u koncesiju.

"Sad nam to ne valja, sad to treba dati u koncesiju. Da vidimo što nas čeka s njima. Njima će prvi interes biti oni sami, a ne Crna Gora – da zarade što više", upozorava on.

Naglašava da su aerodromi „glavna recepcija za ulazak u Crnu Goru“ i da strateška infrastruktura mora ostati u funkciji nacionalnog interesa, a ne isključivo profita.

"Možete imati najbolju ponudu, ali ako nemate stabilnu i kvalitetnu avio-povezanost, sve pada u vodu", ističe Radulović.

Kada je riječ o problemu radne snage, Radulović smatra da predloženi zakon o stalnom sezoncu još ne daje odgovore koji su potrebni turističkoj privredi.

Govoreći o mjeri prema kojoj nezaposleni primaju 108 eura, kaže da ona suštinski ne mijenja situaciju na terenu.

"To da sjediš kući i da primaš svojih 108 eura -  neće niko, ako ćemo pravo da rečemo", kazao je on.

Navodi da poslodavci tokom zimskog perioda, kada radnici nijesu angažovani, na minimalnu zaradu moraju da plaćaju doprinose koji iznose više od 80 eura.

"Da je samo razlika od 83 ili 87 do 108, nekih 20 eura, da je država u stvari dala. Jer država će na jednu stranu da primi neke pare od nas, a njemu će dati 20 eura više. Dakle, pričaju da mu daju 108, a daju mu stvarno oko 20 eura", ističe Radulović.

Dodaje da je problem mnogo širi od same finansijske podrške.

"Ja sam lokalista, uvijek ću prije uzeti našega nego stranca. Ali nama trebaju razne strukture radnika – i oni koji nijesu obučeni, i oni koji jesu, i visoko profilisani, sa znanjem stranih jezika. Zahtjevi gostiju rastu svakoga dana. Turizam više nije samo sezonski posao, to je ozbiljna industrija usluge", naglašava on.

Prema njegovim riječima, jedina konkretna korist od aktuelnih mjera jeste eventualno precizniji uvid države u stvarni broj nezaposlenih.

"Jedina korist koju ja vidim jeste da država napravi realni uvid koliko je zaista ljudi nezaposleno. Sve ostalo je na marginama", kaže Radulović.

Posebno zabrinjava, kako navodi, stanje infrastrukture, prije svega radovi na putu Tivat – Budva, koji je jedna od najfrekventnijih saobraćajnica u zemlji i ključna veza aerodroma sa turističkim centrima.

"Bio sam strpljiv, nadao sam se da će se radovi ubrzati. Evo završava se februar, a bojim se da ovo neće biti gotovo do juna. Goste će i ove godine dočekati raskopan bulevar. To postaje ozbiljan problem", upozorava on.

Ističe da put Tivat – Budva predstavlja „žilu kucavicu turizma“ tokom sezone i da svaki zastoj ili saobraćajni kolaps direktno utiče na percepciju destinacije.

"Ako gost sleti na aerodrom, pa ga dočeka kolona, prašina, zastoji i radovi – to je prva slika koju nosi iz Crne Gore. A prva slika je najvažnija", kaže Radulović.

Predlaže da se makar privremeno rješenje pronađe kako bi se ublažile posljedice tokom sezone.

Infrastruktura

"Moj prijedlog je da se makar jedna traka u oba smjera osposobi i ostavi funkcionalnom do naredne zime. Toliko je još radova koji će smetati i ometati saobraćaj da ne znam kako ćemo izdržati ako ovako ostane",  navodi on.

Na pitanje o ukupnoj pripremi sezone, Radulović zaključuje da je potreban sistemski pristup.

"Država tapka u mjestu. Da budem iskren, država i ne može. Prvo što ne zna, a drugo nema sredstava. Sve je to ogoljeno. Ništa se ne dešava konkretno što bi izvjesno dalo rezultate – malo čupni tamo, malo ovamo", ocjenjuje on.

Prema njegovim riječima, rani početak sezone zahvaljujući novim letovima može donijeti pozitivan impuls, ali bez rješavanja radne snage i ključne infrastrukture, posebno puta Tivat – Budva, turistički sistem ostaje pod ozbiljnim pritiskom.

"Turizam je sistem. Ako jedan segment zakaže – bilo da je to radna snaga, aerodrom ili put", posljedice osjeti cijela destinacija - zaključuje Radulović.

Kako je Pobjeda saznala od Aerodroma Crne Gore, tokom predstojeće ljetnje sezone Aerodrom Podgorica biće povezan sa oko 70 destinacija, dok će sa Aerodroma Tivat biti operativno oko 60 ruta, uz napomenu da su najave podložne promjenama u skladu sa planovima avio-kompanija.

Kada je riječ o novim linijama iz Podgorice, Wizz Air uvodi znatan broj novih ruta. Putnici će moći da lete ka Bazelu, Parizu Bove, Kelnu, Hamburgu, Baden-Badenu, Kataniji na Siciliji, Rimu, Viljnusu, Mastrihtu, Gdanjsku, Poznanju, Žešovu, Vroclavu, Bratislavi, Ljubljani, Barseloni i Malmeu.

U Tivtu će tokom ljetnje sezone biti otvorene tri nove rute: Madrid, koji će opsluživati Iberia, Amsterdam sa TUI Netherlands, kao i London Hitrou, na kojem će saobraćati British Airways.

Ilustracija, FOTO: Wizz AirPored novih linija, Aerodromi Crne Gore uspjeli su da motivišu postojeće partnere da dodatno ojačaju prisustvo, posebno u Tivtu, koji je izrazito sezonalni aerodrom sa punim intenzitetom saobraćaja od kraja marta do kraja oktobra. Tokom ljetnje sezone Tivat će biti povezan sa Španijom, Engleskom, Njemačkom, Švajcarskom, Holandijom, Belgijom, Francuskom, Norveškom, Danskom, Švedskom, Letonijom, Litvanijom, Estonijom, Turskom i Izraelom, ali i sa Azerbejdžanom, Dubaijem i Kuvajtom.

Već od kraja marta i početkom aprila započinje prvi talas sezonskih letova iz Tivta. Među njima su Barselona (Vueling), Berlin (easyJet), Mančester (Jet2 i easyJet), London Getvik (easyJet), London Luton (easyJet), London Stansted (Jet2), Bristol (easyJet), Ženeva (easyJet), Birmingem (Jet2), Luksemburg (Luxair), Kuvajt (Jazeera Airways), Pariz (Transavia), Baku (Azerbaijan Airlines), Tel Aviv (El Al, Israir i Arkia), Istanbul (Turkish Airlines) i Jerevan (FlyOne Armenia).

Letovi

Od sredine aprila i tokom maja mreža se dodatno širi ka Rigi (Air Baltic, Norwegian i Heston), Beču (Austrian Airlines), Helsinkiju (Norwegian), Dizeldorfu (Eurowings), Minhenu i Frankfurtu (Lufthansa), London Hitrou (British Airways), Briselu (TUI Fly Belgium), Amsterdamu (TUI Netherlands), Štutgartu i Berlinu (Eurowings), Dubaiju (Fly Dubai), Viljnusu (Avion Express i Heston) i Talinu (Heston). Od juna se uvode i letovi ka Cirihu (Edelweiss), Oslu (Norwegian i SAS), Stokholmu (SAS), Kopenhagenu (Norwegian i SAS), Kišinjevu (SkyUp MT), Ljubljani (Trade Air) i Madridu (Iberia).

U Podgorici, Ryanair već od kraja marta vraća svoje redovne sezonske linije ka Berlinu, Briselu, Gdanjsku, Krakovu, Vroclavu i Poznanju. Wizz Air od proljeća ponovo uspostavlja sezonske letove ka London Getviku, Varšavi i Katovicama.

Nacionalni avio-prevoznik Air Montenegro tokom marta i aprila iz Podgorice ponovo aktivira linije ka Frankfurtu, Parizu, Pragu, Nantu i Lilu, dok grčki nacionalni prevoznik Aegean Airlines obnavlja vezu sa Atinom.

Kada je riječ o cjelogodišnjim linijama, Podgorica je tokom cijele godine povezana sa Beogradom (Air Montenegro i Air Serbia), Istanbulom (Air Montenegro i Turkish Airlines), Istanbulom – Sabiha Gokčen (Pegasus Airlines), Bečom (Austrian Airlines), Budimpeštom, Dortmundom, Memingenom i Milanom (Wizz Air), Ankarom i Izmirom (Pegasus Airlines), Ljubljanom (Air Montenegro), London Stanstedom (Ryanair), Rimom (Air Montenegro), Varšavom (LOT Polish Airlines) i Cirihom (Air Montenegro).

Tivat ima cjelogodišnje linije Beograd (Air Montenegro i Air Serbia) i Istanbul (Air Montenegro). Do decembra je Tivat bio povezan i sa Tel Avivom preko kompanije El Al, a od januara su ti letovi preusmjereni na Podgoricu.