Foto: CBCG, arhiva

Nekadašnji viceguverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Velibor Milošević danas je u podgoričkom Višem sudu kazao da je odbio da postane svjedok saradnik u jednom od slučajave protiv vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića uprok pritiscima i teroru koji je zbog toga doživio od nekadašnjeg penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, prenosi Pobjeda.

On je ustvrdio da je Katnić sakrio od suda zapisnik o tom njegovom saslušanju u istrazi.

“Molim sud da pročita ovaj zapisnik koji se ne pominje u optužnici jer onda optužnica ne bi mogla opstati da je on uzet u obzir“, kazao je Milošević.

On se zahvalio sudu što nije opstruirao održavanje današnjeg ročišta kontrole optužnice i što je konačno dočekao da ovaj postupak krene poslije sedam godina.

“Za ovih sedam godina i da sam oglašen krivim davno bih odležao kaznu i bio rehabilitovan”, kazao je Milošević.

Branioci Miloševića, advokati Nikola Laković i Dragoljub Đukanović predložili su sudu da obustavi postupak protiv Velibora Miloševića, jer,kako navode, „nema dovoljno dokaza da je učinio bilo koje krivično djelo, a kamoli da je bio dio kriminalne organizacije Duška Kneževića“.

Zaključuli su da optužnica Specijalnog tužilaštva ne ispunjava ni zakonske ni činjenične uslove za potvrđivanje.

“Ne samo da ne postoji osnovana sumnja da je Milošević bio dio kriminalne organizacije, već dokazi jasno ukazuju da je on, kao viceguverner, predložio uvođenje privremene uprave u Atlas banku koja je tada bila u vlasništvu Kneževića. Radi se o najrigoroznijoj mjeri koja je ikad predložena u bankarskom sektoru”, kazao je advokat Nikola Laković.

Advokat Đukanović ukazao je na nelogičnost da se Milošević tereti za članstvo u kriminalnoj organizaciji Kneževića za koga je sud odbacio optužnicu specijalnog tužilaštva.

Advokat Janković ustvrdio je da se optužnica protiv Milošebvića zasniva na na paušalnim tvrdnjama, bez materijalnih dokaza dok dokumentacija koju je danas predao sudiji Zoranu Radoviću, naročito službena mejl korespondencija i predložene mjere protiv Atlas banke, pokazuje upravo suprotno, da je Milošević radio u skladu sa zakonom i često zagovarao najrigoroznije sankcije protiv banake u vlasništvu Kneževića.

Advokat Laković je kazao da Specijalno tužilaštvo nije pružilo ni jedan dokaz da je Milošević, dok je bio viceguverner zadužen za kontrolu banaka, obavještavao Duška Kneževića o planiranim nadzorima nad Atlas bankom i Invest bankom Montenegro.

“Naprotiv, Milošević je upravo inicirao vanredne i ciljane kontrole Atlas banke, o čemu postoji službena mejl dokumentacija iz 2014. i 2015. godine. U tim mejlovima, Milošević obavještava guvernera CBCG i najviše rukovodstvo da kontrole počinju, daje formalna ovlašćenja kontrolorima i insistira da se utvrde sve nepravilnosti u poslovanju banke. Životno i pravno nelogično je tvrditi da je neko ko je pokretao kontrole, predlagao kaznene mjere i čak tražio uvođenje privremene uprave nad Atlas bankom, istovremeno radio u interesu njenog vlasnika”, kazao je advokat Laković.

On je naveo da nema dokaza ni da je Milošević manipulisao sastavom kontrolnih komisija i sprječavao izradu objektivnih izvještaja.

“Viceguverner nije imao ovlašćenja da samostalno postavlja ili uklanja kontrolore. Kontrole su organizovane po unaprijed utvrđenoj internoj proceduri CBCG”, kazao je advokat laković.

On je istakao da svi kontrolori koji su saslušani tokom istrage, potvrdili su da su kontrole Atlas i Invest banke sprovođene zakonito i profesionalno, bez pritisaka. Takođe, brojni negativni izvještaji o poslovanju Atlas banke, koji su kasnije poslužili kao osnov za predlaganje oštrih mjera, prema riječima advokata Lakovića, dodatno demantuju tezu da je Milošević štitio banku ili njenog vlasnika.

Optužba SDT-ada je Milošević skrivao izvještaje o stanju u Atlas banci, odbrana je demantovala mejlovima Miloševića a u kojima je redovno informisao guvernera, viceguvernere i direktore sektora o stanju o rezultatima kontrola, uključujući i informacije o mjerama koje su toj banci izrekle strane regulatorne institucije.

“Posebno bih istakao mejl iz novembra 2015. godine, u kojem Milošević, na osnovu kontrola i izvještaja, formalno predlaže uvođenje privremene uprave u Atlas banku, što je najstroža mjera koju CBCG može izreći”, naveo je advokat Laković.

On je dodao da su o toj inicijativi, kako tvrdi odbrana, javno su govorili i tadašnji visoki funkcioneri CBCG, ali i aktuelna guvernerka u kasnijim javnim istupima.

Odbrana je ukazala i na besmislenost optužbe SDT-a da je Milošević tokom međunarodnih posjeta predstavljao Duška Kneževića kao uglednog biznismena kako bi mu pomogao u ostvarivanju poslovnih koristi.

“Takvo ponašanje, čak i da je postojalo, ne predstavlja krivično djelo”, kazao je advokat laković ističući da nema dokaza da je Milošević ostvario bilo kakvu korist.

Podsjetio je da je Knežević u to vrijeme uživao javnu reputaciju uspješnog biznismena bliskog vlastima, što potvrđuju brojni javni događaji, državna priznanja i zvanične posjete kojima su prisustvovali najviši državni funkcioneri.

Viši sud je u septembru prošle godine odbacio optužnicu protiv biznismena i vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića jer Velika Britanije ovog optuženog nije izručila Crnoj Gori za postupanje u ovom predmetu Specijalnog tužilaštva.

Pored Kneževića i Miloševića na optužnici su Mladen Dašić, Miodrag Knežević, Tomica Knežević, Tomislav Knežević, Andrija Knežević, Vuk Dragašević, Svetlana Mijatović, Andrej Koneneko, Ekatarina Perovna Konanenko i Ekatarina Konaneko.

Status svjedoka saradnika u ovom predmetu imaju bivši generalni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i Vlatko Rašović.

Prema navodima optužnice, Duško Knežević je u drugoj polovini 2010. godine na teritoriji Kipra i Crne Gore formirao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali osobe sa ove optužnice a koja je funkcionisala do 2017. godine.

U djelovanju ove kriminalne organizacije korišćene su privredne poslovne strukture.

Prema kriminalnom planu koji je sačinio organizator Duško Knežević uz pomoć članova kriminalne organizacije podizani su krediti koje krajnji korisnici nisu vraćali.

Krediti su pokrivani depozitima kojim je garantovano njihovo vraćanje a koje su položile kompanije u vlasništvu Duška Kneževića, firme povezane sa njim i ostalim optuženima.

Ovlašćena lica u ovim kompanijama, Duško Knežević i članovi kriminalne organizacije su na ovaj način ostvarivali prihode od novčanih sredstava dobijenih kreditima a koje nisu prijavljivali državnim organima Crne Gore.

Sve ovo je rađeno sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove ali i radi sprečavanja utvrđivanja pravog stanja u bankama čiji je većinski vlasnik Duško Knežević.

Knežević je u više procesa označen kao organizator kriminalne grupe koja je malverzacijama oštetila budžet za više stotina miliona eura.

Međutim, on i njegovi saradnici, do sada su oslobođeni su od optužbi SDT-a u tri predmeta.