Crna Gora ulazi u završnu fazu pregovora o pristupanju, ocijenjeno je na sastanku delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Crnom Gorom. Predsjedavajući delegacije Tomas Vajs istakao je da ova godina ostaje ključna za ambicije zvanične Podgorice da završi pregovore o pristupanju i u narednih nekoliko godina postane članica.

Foto: AI Generated photo

Šefica jedinice za Crnu Goru u Direktoratu EU za proširenje Barbara Jesus Žimeno kazala je tokom sastanka da Komisija pozdravlja stalnu posvećenost crnogorske vlade reformama vezanim za EU, što je rezultiralo značajnim napretkom, kao i zatvaranjem šest pregovaračkih poglavlja tokom prošle i jednog početkom ove godine.

„Još jedno se očekuje u narednim nedjeljama, čime će ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja uskoro porasti na 14. Ovo Crnu Goru čini najnaprednijom zemljom u pregovorima o pristupanju, vodećom među vodećima. Ovakva trenutna dinamika u pregovorima o pristupanju nije viđena od pristupanja Hrvatske“, istakla je Jesus-Žimeno.

Napomenula je i da je Crna Gora takođe najbolja među zemljama kandidatima u sprovođenju reformske agende u okviru Instrumenta za reforme i rast Zapadnog Balkana.

Ekspert za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za vanjske poslove Klajv Rumbold poručio je da 2026. je ključna godina, u kojoj Crna Gora obilježava 20 godina nezavisnosti, a takođe je i domaćin Samita EU-Zapadni Balkan u junu i Samita Berlinskog procesa na jesen.

Ističe da je ambicija da se pridruži 2028. godine EU ostvarljiva ukoliko Crna Gora održi tempo rada na pristupanju.

„Da bi započela izradu ugovora o pristupanju, Crna Gora mora da zatvori što više poglavlja prije Samita EU-Zapadni Balkan u junu, dajući prioritet konkretnom napretku u poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, koja ostaju ključne referentne tačke za napredak i pokazuju jasan rezultat u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, kao i puno usklađenost sa viznom politikom EU“, dodaje Rumbold.

Ističe da unaprjeđenje reformi zahtijeva kontinuirani politički fokus, međustranački konsenzus i dijalog između institucija i sa civilnim društvom.

„Ustavni sud Crne Gore je i dalje nepotpun, tako da Crna Gora treba dalje da ojača nezavisnost sudstva, uključujući obezbjeđivanje ključnih imenovanja sudija i tužilaca. Rješavanje bilateralnih pitanja sa Hrvatskom, pomoglo bi Crnoj Gori da krene naprijed, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31“, dodaje Rumbold.

Šef misije Crne Gore pri EU, ambasador Petar Marković podsjetio je na rezultate koje je Crna Gora ostvarila u prethodnom periodu i kazao je zemlja u punom jeku sprovođenja reformi.

„I vladajuća većina i opozicija eksplicitno podržavaju naše pristupanje. Zakonodavstvo usmjereno ka usklađivanju sa pravnim tekovinama EU se redovno usvaja, uz podršku širom političkog spektra, često jednoglasno“, ocijenio je Marković

Dodaje da je politička konkurencija „veoma živa“ u Crnoj Gori.

„To je dio naše političke kulture i normalan je razvoj u svakom demokratskom sistemu, ali o fundamentalnim pitanjima evropskih integracija i o osnovama konsenzus je stabilan i širok. Političke razlike na domaćoj sceni i dinamičan regionalni događaji postoje, ali se radi o unutrašnjim političkim izborima, a ne o tome da li pripadamo Evropskoj uniji. Mislim da je ovo prilično prepoznatljiva karakteristika Crne Gore“, kazao je ambasador.

Marković je istakao i da u ovoj godini ciljamo da ispunimo sve kriterijume za zatvaranje.

„Ne možemo diktirati dinamiku u Savjetu, ali je to i godina u kojoj, ako nastavimo dobru koordinaciju i postizanje rezultata, ciljamo da zatvorimo pregovore o pristupanju u 33 poglavlja. Da li će se to preliti na mjesec ili dva 2027. godine, za mene je drugorazredno pitanje jer ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje je ključ“, ocjenjuje Marković.

Ponovio je čvrstu podršku Crne Gore pristupu proširenju zasnovanom na zaslugama kao pristupu koji je superiorniji od bilo koje druge alternative.

Marković: nema govora o izmjenama zakona o državljanstvu

Na pitanje predsjedavajućeg Tomasa Vajsa da li Crna Gora priprema legislativu koja se odnosi na mogućnost dvojnog državljanstva, Marković je odgovorio da se to pitanje ne razmatra.

„Ne postoje konkretni ili apstraktni planovi da se ovo uradi, kao što ih nije bilo ni u prošlosti. Crna Gora ima zakon o državljanstvu, koji je s obzirom na njenu veličinu, ima tipično restriktivan koncept državljanstva i nema apsolutno nikakvih planova da se to promijeni u budućnosti“, kaže Marković.

Sokol: određeni akteri prijetnja EU putu Crne Gore

Poslanih Evropskog parlamenta Tomislav Sokol ocijenio je da Crna Gora jeste mnogo uradila na EU putu, ali da je i dalje prisutan maligni uticaj Srbije. Poručio je da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristi djelove vladajuće većine za destabilizaciju.

„Prvo smo imali situaciju da je DNP, stranka Milana Kneževića, napustila vladu, za koju svi znamo da je direktno povezana sa Beogradom i da je direktno povezana sa Vučićem. Ali takođe vidimo Demokrate, još jednu stranku koja je dio vladajuće većine, kako zloupotrebljava bezbjednosni aparat koji im je povjeren, jer kontrolišu ključna ministarstva u vladi kako bi vršili pritisak na opoziciju, na opozicione medije itd“, ocijenio je Sokol i pitao komisiju šta će učiniti po, kako je rekao, pitanju veze Demokrata sa Beogradom.

Predstavnica Komisije istakla je da postoje određene političke partije koje ne podržavaju EU put Crne Gore i koje su „pod vanjskim uticajem određenih snaga koje nijesu pogodne za EU put Crne Gore“.

„Toga smo svjesni, ali ambasador Marković je kazao da postoji konsenzus širom partijskog spektra kada je riječ o evropskom putu Crne Gore što je u skladu s očekivanjima građana“, istakla je Jesus-Žimeno.

Ambasador Marković odgovorio je na Sokolovu političku izjavu, poručujući da nije prikladno da ambasador ulazi u detalje o odbrani ili neodbrani određenih stranaka.

„Ali bih rekao da, s obzirom na istoriju vaših stavova o jednoj od stranaka koja više nije dio većine, očekivao bih da pozdravite situaciju u kojoj je većina sada u još jasnijem stavu u pogledu svojih evropskih akreditiva i u pogledu navoda o vezama sa Beogradom i Moskvom“, odgovorio je Marković.

Na pitanje o bilateralnim odnosima s Hrvatskom, Marković je naglasio da je pitanje pravične reparacije za hrvatske građane zarobljene u logoru Morinj „istorijski dug Crne Gore u suočavanju sa najružnijom epizodom u svojoj novijoj političkoj istoriji“.

Na sastanku je najavljeno da će naredni Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje biti održan 29. i 30. aprila u Strazburu.