Pritužba postupajućeg tužioca u predmetu protiv Vesne Bratić je osnovana, ocijenio je Tužilački savjet, navodeći da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić svojom izjavom ugrozio samostalnost državnog tužilaštva.

Foto: Skupština Crne Gore

“Tužilački savjet (TS) je na sjednici održanoj 19. februara 2026. godine dao mišljenje da je pritužba državnog tužioca zbog ugrožavanja njegove samostalnosti od strane predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandiće osnovana”, navodi se u mišljenju kojeg potpisuje Vrhovni državni tužilac i predsjednik  TS-a Milorad Marković.

Savjet je ocijenio da je Mandić, izjavom datom 16. februara na kraju skupštinskog zasijedanja, preduzeo radnju koja predstavlja spoljašnje ugrožavanje samostalnosti državnog tužioca, u smislu člana 73a Poslovnika Tužilačkog savjeta.

Mandić je, tada komentarišući hapšenje bivše ministarke prosvjete, nauke i kulture Vesne Bratić, poručio:

„Ali bih želio da upozorim sve… Crna Gora je mala, svi se međusobno poznajemo. Ako neko zloupotrebljava vlast, a vidjećemo šta će biti do kraja ovog procesa, desiće se isto što se desilo sa onima koji su olako stavljali lisice drugima na ruke, pa dočekali i njima da se stave lisice.“

“Navedenu izjavu prenijela je većina medija u Crnoj Gori, a čuo je i postupajući tužilac u predmetu protiv Bratić, koji je 18. februara 2026. godine podnio pritužbu Tužilačkom savjetu, pozivajući se na član 73b Poslovnika. U pritužbi je naveo da se, kao postupajući tužilac u tom predmetu, osjeća zabrinuto zbog poruka koje mogu biti shvaćene kao pritisak na njegov samostalan rad”, navodi se u mišljenju TS-a.

Posebno je, ocijenio je TS, istakao da izjava da će se „desiti isto što se desilo onima koji su olako stavljali lisice na ruke“ – kada dolazi od predsjednika najvišeg zakonodavnog doma, objektivno može biti protumačena kao upozorenje ili prijetnja nosiocima tužilačke funkcije zbog odluka koje donose u okviru svojih zakonskih ovlašćenja.

Prije donošenja mišljenja, TS je, u skladu sa članovima 73c i 74 Poslovnika, izvršio uvid u video zapis obraćanja Mandića, kao i u medijske izvještaje o spornoj izjavi.

Savjet je imao u vidu i relevantne ustavne i zakonske norme, uključujući član 134 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da je Državno tužilaštvo jedinstven i samostalan državni organ, kao i član 136 kojim je određeno da Tužilački savjet obezbjeđuje njegovu samostalnost.

“Zakonom o Državnom tužilaštvu precizirano je da se poslovi tužilaštva ne smiju vršiti ni pod čijim uticajem i da niko ne smije uticati na njegov rad. Članom 73a Poslovnika Tužilačkog savjeta definisano je da se ugrožavanjem samostalnosti smatra svaka radnja, pritisak, prijetnja ili uticaj kojim se, neposredno ili posredno, pokušava uticati na zakonito i nepristrasno postupanje tužioca, suprotno njegovim profesionalnim obavezama”, piše u mišljenju TS-a.

Tužilački savjet je zaključio da se Mandićeva izjava, imajući u vidu funkciju koju obavlja, kontekst i vrijeme u kojem je data, neposredno nakon lišenja slobode i tokom preduzimanja tužilačkih radnji, može kvalifikovati kao pritisak i prijetnja.

Savjet je posebno ukazao na institucionalni autoritet koji ima predsjednik Skupštine i njegov mogući uticaj na javno mnjenje, ocjenjujući da se ovakvim izjavama podriva povjerenje javnosti u rad Državnog tužilaštva.

„Samostalnost tužilaca nije privilegija data u njihovom interesu, već garancija pravične, nepristrasne i djelotvorne pravde, kojom se štite javni i privatni interesi“, navodi se u mišljenju.

Shodno svemu navedenom, Tužilački savjet je, naglašeno je u mišljenju, na sjednici 19. februara 2026. godine zauzeo stav da je došlo do spoljašnjeg ugrožavanja samostalnosti državnog tužioca, te da je pritužba osnovana.