Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle su danas za više od 25 odsto i dostigle najviši nivo od sredine 2022. godine, usljed širenja američko-izraelskog rata sa Iranom i poremećaja u isporukama sa Bliskog istoka. 

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Nestašice naftnih derivata, na benzinskim pumpama u Podgorici sinoć su zabilježene gužve, a izvjesno je i značajno poskupljenje goriva.

Cijena Brent sirove nafte, referentne vrijednosti za svjetsko tržište, porasla je za 24,96 dolara ili 27 odsto i jutros u 05.51 po našem vremenu dostigla 117,65 dolara po barelu. Istovremeno, fjučersi američke nafte West Texas Intermediate (WTI) porasli su za 25,72 dolara, odnosno 28,3 odsto, na 116,62 dolara, što bi mogao biti najveći jednodnevni skok cijena nafte u istoriji.

Već prije današnjeg rasta cijena, Brent je prošle sedmice poskupio 27 odsto, dok je WTI porastao za 35,6 odsto.

Energetska tržišta dodatno uznemirava kriza oko Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi približno petina svjetskih zaliha nafte. Prekidi u kretanju tankera i rastući bezbjednosni rizici već su usporili brodarsku aktivnost, što posebno pogađa azijske kupce zbog njihove velike zavisnosti od bliskoistočne sirove nafte.

Na rast cijena uticalo je i imenovanje Modžtabe Hamneija za novog lidera Irana, što, prema procjenama analitičara, signalizira nastavak tvrde političke linije u toj zemlji.

“Ukoliko se protok nafte kroz Hormuški moreuz uskoro ne obnovi i regionalne tenzije se ne smire, pritisak na rast cijena vjerovatno će se nastaviti”, rekao je Vasu Menon, generalni direktor za investicionu strategiju u OCBC-u u Singapuru.

U međuvremenu, Irak i Kuvajt počeli su da smanjuju proizvodnju nafte, nadovezujući se na ranije smanjenje proizvodnje tečnog prirodnog gasa iz Katara, nakon što je rat blokirao dio isporuka sa Bliskog istoka. Analitičari procjenjuju da bi i Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija uskoro mogli biti primorani da smanje proizvodnju kada im ponestane skladišnih kapaciteta.

U Crnoj Gori je gotovo izvjesno da će danas doći do značajnog povećanja cijena goriva. Ipak, iz Ministarstva energetike i rudarstva poručuju da nema nestašice naftnih derivata niti rizika od poremećaja u snabdijevanju.

Kako su saopštili, većina benzinskih stanica radi redovno, a država raspolaže i strateškim rezervama goriva dovoljnim za oko mjesec i po dana normalne potrošnje.

S druge strane, Udruženje naftnih kompanija Crne Gore upozorilo je da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja, jer su nabavne cijene goriva na međunarodnom tržištu, posebno eurodizela, oko 30 odsto više od cijena koje trenutno važe u Crnoj Gori.

Kako navode, gorivo se trenutno na domaćem tržištu prodaje po cijenama koje su i do 30 odsto niže od berzanskih, zbog čega kompanije posluju sa gubicima. Problem predstavlja i postojeća uredba o maksimalnim maloprodajnim cijenama, koja, kako ističu, ne prati nagle promjene na međunarodnom tržištu i može dovesti do poremećaja u snabdijevanju.

Upozoravaju da bi, ukoliko se sukobi i geopolitičke tenzije nastave, finansijski pritisak na kompanije koje posluju na crnogorskom tržištu mogao postati neodrživ već u kratkom roku.

Nakon ovih upozorenja, sinoć su na pojedinim benzinskim pumpama u Podgorici zabilježene gužve, jer su građani požurili da natoče gorivo prije očekivanog poskupljenja.