Tokom prošle godine u Crnoj Gori evidentirano je 48 slučajeva štete od mrkog medvjeda, a najčešće su na udaru bili pčelinjaci.

Foto: Vlada CG, arhiva

Prema podacima koje je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavilo portalu Kolektiv, čak 29 šteta zabilježeno je na pčelinjacima, 18 na domaćim životinjama, dok je manji broj slučajeva zabilježen u poljoprivredi – na voćnjacima i usjevima.

Zašto medvjedi dolaze blizu kuća

Stručnjaci upozoravaju da su česti uzroci  njihovog dolaska u sela neobezbijeđeni kontejneri i deponije, organski otpad, nezaštićeni pčelinjaci ili ostaci hrane u prirodi.

„Medvjedi pokrivaju velika područja i dosta lutaju. Privlači ih hrana koju čovjek svjesno ili nesvjesno ostavlja u blizini naselja“, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Kada nekoliko puta pronađu hranu u blizini kuća, medvjedi počinju da povezuju ljudska naselja sa izvorom hrane, zbog čega se ponovo vraćaju i tada postaju problematični.

Njihovo kretanje je posebno izraženo tokom perioda parenja, kada se mužjaci intenzivno kreću u potrazi za ženkama, dok mlađi mužjaci često moraju da napuste teritoriju dominantnih jedinki.

Slična situacija je i sa ženkama koje imaju mladunce.

„Ženke sa mladima često izbjegavaju dominantne mužjake jer oni ponekad ubijaju mladunce, pa se i one mogu približiti naseljenim područjima“, navode iz resora poljoprivrede.

Još jedan period kada su susreti češći je jesen, kada se medvjedi intenzivno hrane kako bi stvorili zalihe prije zimskog sna.

Susreti sa ljudima rijetki

Stručnjaci podsjećaju da mrki medvjed, iako najveći kopneni predator u regionu, u pravilu izbjegava ljude, a sukobi se najčešće dešavaju tek kada životinja dođe do lako dostupne hrane u blizini naselja.

U Ministarstvu naglašavaju da nemaju evidenciju o susretima ljudi i medvjeda, jer se slučajni susreti u prirodi uglavnom ne prijavljuju, te da su takvi situacije veoma rijetke. 

„Medvjedi imaju mnogo razvijenija čula od čovjeka i obično mnogo ranije osjete prisustvo ljudi i sklone se“, poručuju iz Ministarstva.

Plan za upravljanje populacijom: Pritisci za odstrijel rastu, država jasna – samo u krajnjem slučaju

Iz Ministarstva su za Portal Kolektiv pojasnili da se podaci o brojnosti medvjeda prikupljaju svake godine od korisnika lovišta.

„Korisnici lovišta imaju zakonsku obavezu da prate brojno stanje divljači i te podatke prikazuju u planskim dokumentima koje jednom godišnje dostavljaju Ministarstvu“, kazali su iz tog resora.

Ipak, naglašavaju da precizan broj divljači nije moguće utvrditi sa apsolutnom tačnošću.

„Dobrom organizacijom može se doći do približnih brojnih stanja. U literaturi se navodi da dozvoljena greška pri procjeni brojnosti divljači može iznositi do ±20 odsto“, navode iz Ministarstva.

Važno je napomenuti i da se ovi podaci odnose samo na lovišta, dok teritorije nacionalnih parkova nijesu obuhvaćene ovim evidencijama.

Nakon pojedinih slučajeva štete na imovini, u javnosti se povremeno mogu čuti zahtjevi da se dozvoli odstrijel medvjeda. Međutim, iz Ministarstva podsjećaju da je mrki medvjed zakonom zaštićena vrsta, zbog čega se prvenstveno primjenjuju preventivne mjere.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Vlada Crne Gore je 2024. godine usvojila Plan gazdovanja mrkim medvjedom, dokument koji definiše način upravljanja ovom zaštićenom vrstom.

Plan obuhvata mjere zaštite staništa, smanjenje šteta i sprječavanje pojave problematičnih jedinki, ali i mogućnost interventnog odstrijela u izuzetnim slučajevima.

Iz Ministarstva objašnjavaju da je to moguće samo pod strogo definisanim uslovima.

„Izuzeci su mogući kada je to potrebno radi sprječavanja ozbiljnih šteta ili u interesu javne bezbjednosti, ali samo ako ne postoji drugo zadovoljavajuće rješenje i ako se time ne ugrožava opstanak populacije“, navode oni.

Najbolja zaštita – električne ograde

Mrki medvjed u Crnoj Gori spada u zaštićene vrste, pa se prioritet daje preventivnim mjerama zaštite ljudi i imovine.

Zakonom je propisano da vlasnici stoke moraju preduzimati mjere zaštite – stoka se na područjima gdje ima medvjeda, vukova i šakala mora držati uz nadzor čobana, a noću u zatvorenim objektima ili ograđenim torovima, uz nadzor i stalno prisustvo čobana i sa vezanim psom čuvarom.

Posebna pravila važe i za pčelinjake.

„Pčelinjaci moraju biti ograđeni i pod stalnim nadzorom, uz psa čuvara. Iskustva pokazuju da su električne ograde najefikasnija mjera zaštite“, ističu iz Ministarstva.

Upravo zbog toga Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, kao resorno za oblast lovstva, posljednjih godina subvencioniše nabavku električnih ograda za pčelare, kako bi se smanjile štete koje medvjedi pričinjavaju.