Crnogorski sudovi mogu da odgovore na ključne izazove, a postupke u slučajevima organizovanog kriminala i visoke korupcije često je nemoguće završiti za tri godine. To je za Newsmax Balkans TV saopštila predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić.

Foto: Vrhovni sud

Pravosuđe u Crnoj Gori je često na meti kritika, zbog činjenice da izostaju pravosnažne presude. Pritisak javnosti se naročito pojačao nakon 28. januara kada je iz kućnog pritvora pobjegao Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Viši sud je tog dana oboje u prvostepenom postupku osudio na po deset godina i dva mjeseca zatvora.

Medenica je i dalje u bjekstvu, a sedmicama nakon toga stizale su kritike na račun pravosuđa, kao i prebacivanje odgovornosti od čelnika policije do predstavnika vlasti – zbog čega u tom slučaju nije presuđeno ranije.

“Mislim da je bio trenutak da riješimo situaciju da nam se takve stvari ne bi desile ponovo, a ne da prebacujemo šta je ko trebalo da radi”, kazala je Pavličić u emisiji Dijagnoza Newsmax Balkans televizije.

Na Balkanu je, dodaje, često mišljenje kako je sve u redu – izvršna i zakonodavna vlast, bezbjednosni sektor “jedino nam sudovi ne valjaju”.

“Mi apsolutno nećemo da budemo izvan sistema. Naprotiv, mi smo otvoreni za parlamentarnu diskusiju. Na sastanku koji smo nedavno imali kod premijera saopštili smo sve činjenice koje su na opštem nivou. Šta se poslije toga izdešavalo, neću ni ja ni niko iz suda da učestvujem u tome”, precizirala je Pavličić.

Pavličić se osvrnula na bjekstvo osuđenog Miloša Medenice.

“To je stvar koja se dešava u svim zemljama. Imate iz dobro čuvanih zatvorskih sistema bjekstva, a ne da neko iz prostora u kojem živi ne pobjegne. Meni je žao što je sve što se nakon toga desilo dobilo takve primjese i napravilo negativnu kampanju usmjerenu ka sudovima. Moram građanima da poručim da negativna kampanja najviše šteti njima. Sudijama ne šteti”, tvrdi Pavličić.

Upitana zbog čega to smatra, čelnica Vrhovnog suda navodi da ako se stalno potencira priča da su za situaciju krivi sudovi, upitavši da li se iko bavio uzrokom problema.

“Je li država obezbijedila 2020. ako smo krenuli da procesuiramo, jesmo li obezbijedili da ti predmeti uđu u sudski sistem i dobiju prirodnog sudiju i da se sude u razumnom roku. Ne, vi ste danas u zgradi koja je ista kao prije 50 godina, a broj predmeta je stostruko veći”, navodi Pavličić.

Upitana da li je to dovoljno opravdanje za izostanak pravosnažnih presuda, Pavličić kaže da nije.

“Naravno da nije. Mi ne dajemo razloge da bi nas neko sažaljevao, jer za sažaljenje nismo. Smatram da crnogorski sudski sistem može da odgovori ozbiljno na sve pravne izazove, ali ako smo pokušali da sada povećamo broj sudija koji će u prvom stepenu suditi – mi nemamo mogućnost da obezbijedimo da u drugom stepenu takođe imamo dovoljan broj izvršilaca koji će u zakonskom roku donijeti odluke. Nemamo dovoljno kandidata koji ispunjavaju te uslove”, poručuje Pavličić.

Podsjetila je na ocjene koje su se čule u javnosti uzrok za nečije bjekstvo što presuda nije donijeta za tri godine.

“Vidite, presuda ne da nije mogla u tom nego u bilo kojem predmetu da se donese za tri godine kada smo (veći dio suđenja prim. aut) imali četiri sudije. Da li se moglo pristupiti drugačijem vođenju određenih predmeta koji iziskuju posebnu pažnju? Mi kao sud moramo sve da učinimo da obezbijedimo zakonito suđenje upravo u razumnom roku”, navela je Pavličić.

Komentarisala je i praksu odgađanja ročišta pred Višim sudom u nedogled.

“Zašto su neka ročišta odlagana 20, 30 ili 40 puta? To ćemo vidjeti kada se dođe do pravosnažnih presuda, možda će se jednog trenutka utvrđivati je li bilo nečije odgovornosti”, poručuje naša sagovornica.

Nedostaje iskusnih sudija

Pavličić je na dužnost stupila krajem 2024. godine. Pune četiri godine Vrhovni sud Crne Gore nije imao predsjednika u punom mandatu, nakon što je Vesna Medenica 2020. dala ostavku na funkciju zbog žestokih kritika stručne javnosti ali i Brisela koji su problematizovali ustavnost trećeg uzastopnog mandata na tom mjestu.

Iako su neki problemi riješeni pred pravosuđem, osim nedostajućih pravosnažnih presuda, su i dalje veliki izazovi.

“Problemi crnogorskog sudstva su veliki jer smo kadrovsku strukturu u posljednjih nekoliko godina kadrovsku strukturu sudija gotovo potpuno promijenili. Takođe, promijenili smo i sudsku praksu. Poznat je podatak da je crnogorsko pravosuđe napustilo 150 sudija a u ovom trenutku ih imamo 270. Zamijenili smo veliki broj sudija a pri tome izabrali 240 novih”, podsjeća Pavličić.

Dodaje da su na nivou osnovnih sudija popunili gotovo sva upražnjena mjesta.

“Ali, ono što nedostaje našem sistemu su sudije sa iskustvom koje mogu da sude složene predmete”, istakla je.

Podsjeća da se broj nezavršenih predmeta od 2020. do 2025. Iz djelokruga Specijalnog odjeljenja Višeg suda se duplirao.

“Stanje što se tiče broja sudija Višeg suda je bolje nego kada je Pavličić preuzela funkciju. Krajem 2024. četvoro sudija Višeg suda sudilo je u više od 140 predmeta dok sada njih 15 ima u postupanju oko 170 predmeta. U 2025. završeno je više od 60 predmeta, što je bolji rezultat nego prethodnih godina. Kada neko kaže da se neki predmet može završiti za pola godine ili 12 mjeseci, gubimo iz vida činjenice da predmeti koji se sada završavaju oni su optuženi prošle godine već 2020, 2021, 2022. a mi ih presuđujemo u 2025. ili u ovoj godini”, kaže Pavličić.

Smatra da je rješenje za efikasnije postupke u slučajevima organizovanog kriminala održavanje češćih ročišta u kraćim razmacima da bi se došlo do prvostepenih odluka u roku od tri godine.

“Sudije nijesu bogovi, ne bježimo od rasprave”

Početkom marta dva skupštinska Odbora održala su kontrolno saslušanje zbog bjekstva Medenice. Na sjednici iako je pozvan nije došao predsjednik Višeg suda. Iako poslanici nijesu problematizovali stav Pavličićke da bi pojavljivanje sudije ugrozilo nezavisnost sudske vlasti, predstavnici vlasti su ocijenili da se “sudije ponašaju kao bogovi”, dok je opozicija ocijenila da ne poštuju Skupštinu.

Takve navode Pavličić demantuje.

“Niti ja kao predsjednica Vrhovnog suda niti bili koji sudija se arogantno odnosi prema parlamentu. Naprotiv. Spremni smo da dođemo na svaku stručnu i javnu debatu i da pravno rezonujemo o opštim pravnim pitanjima. Mi nismo pobjegli od rasprave i nismo bogovi, ali jesmo djelioci pravde na osnovu dokaza a ne osnovu operativnih saznanja i spekulacija. Zato smo spremni kad potpišemo sudsku odluku da odgovaramo i zbog toga niko ne bježi od rasprave”, navela je Pavličić.

Osvrnula se na raspravu u Skupštini tokom prošle godine, kada poslanici nijesu usvojili Izvještaj o radu sudova i Sudskom savjetu.”Predstavljali smo Izvještaj koji je pokazao da je pomak napravljen. Nama ne treba da se glasa za Izvještaj – jesmo li dobri ili ne, ali smo tamo kritikovani samo iz određenih političkih razloga. Ni ja, niti jedan sudija to neće da prihvati”, navodi Pavličić.

“Apelacioni sud da ne trpi zbog pritužbe protiv predsjednice”

Sudski savjet početkom marta pritužbu sudija i zaposlenih u Apelacionom sudu na ponašanje predsjednice tog suda Mirjane Popović proslijedio je Pavličić na dalje postupanje.

Pavličić objašnjava zbog čega je ta situacija nesvakidašnja.

“Cjelokupan sudijski sastav Apelacionog suda i 97 odsto zaposlenih potpisalo je tu inicijativu Sudskom savjetu za preduzimanje zakonskih mjera. Žao mi je zašto je do takve situacije uopšte došlo”, kazala je Pavličić.

Kako je istakla, odluku u tom slučaju neće saopštavati putem medija.

“Želim da poručim svim zaposlenima i predsjednici Apelacionog suda da će iza odluke predsjednice Vrhovnog suda koju ću uputiti Sudskom savjetu biti razmotrene sve činjenice na najobjektivniji način, kako bi sačuvali sistem. Meni je važno da predmeti koji se danas nalaze u postupanju pred Apelacionim sudom ne trpe i u tom pravcu smo preduzeli sve mjere. U svakom slučaju moramo da obezbijedimo da sudije i zaposleni imaju profesionalan ambijent za rad i u skladu sa zakonom”, zaključila je Pavličić.