Predlozi dva zakona izazivaju zabrinutost u pogledu njihove usklađenosti sa standardima osnovnih prava Evropske unije, ukazao je Vladimir Prebilič u poslaničkom pitanju.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Prebilič, iz Kluba Zelenih/Evropskog slobodnog saveza obavijestio je Akciju za ljudska prava (HRA) da je Evropskoj komisiji uputio poslaničko pitanje u vezi sa mišljenjem Komisije dostavljenim Vladi Crne Gore o usklađenosti sa pravom EU zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje je nedavno usvojila Skupština.

To je saopštila ta nevladina organizacija, koja podsjeća da je Prebilič i član delegacije Parlamentarnog odbora EU i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje.

"Prema pravilu 144 Poslovnika Evropskog parlamenta, Evropska komisija ima rok od 30 dana da odgovori na poslaničko pitanje. Pitanja i odgovori se javno objavljuju i predstavljaju važan mehanizam transparentnosti i političke odgovornosti institucija EU", podsjeća Akcija za ljudska prava, koja je u saopštenju dostavila i prevod pitanja evroposlanika.

Preblič je, u poslaničkom pitanju, ukazao da predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u izazivaju zabrinutost u pogledu njihove usklađenosti sa standardima osnovnih prava EU.

Ti predlozi zakona, kako je kazao, omogućavaju prestanak radnog odnosa policijskih službenika na osnovu takozvanih „bezbjednosnih smetnji“, oslanjajući se na tajne informacije kojima taj službenik ne može pristupiti niti ih može djelotvorno osporiti. Takođe, Predlog zakona o ANB-u, kako je rekao, zadržava ovlašćenja koja omogućavaju Agenciji pristup podacima građana, uključujući podatke o lokaciji i privatnim bazama podataka, bez prethodnog sudskog odobrenja.

Preblič je pitao, imajući u vidu pravo na saslušanje, pravo na odbranu i načelo djelotvorne sudske zaštite iz člana 41 Povelje Evropske unije o osnovnim pravima, kako Evropska komisija ocjenjuje usklađenost Predloga zakona o unutrašnjim poslovima sa standardima osnovnih prava EU, kao i sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o zaštiti podataka u oblasti sprovođenja zakona (LED).

Pitao je EK i da li su odredbe koje omogućavaju bezbjednosnim organima pristup podacima građana bez prethodnog sudskog odobrenja u skladu sa standardima EU.

"Imajući u vidu ulogu Komisije u praćenju usklađenosti sa pravnom tekovinom EU u procesu pristupanja, kako Komisija ocjenjuje usklađenost ovih predloga zakona sa standardima osnovnih prava EU", piše takođe u poslaničkom pitanju.