Ruski predsjednik Vladimir Putin ušao je u novu godinu suočen sa bolnim izborom: da ograniči svoju takozvanu "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini ili da rizikuje ozbiljnu štetu po domaću ekonomiju. Gotovo preko noći, američki predsjednik Donald Tramp ponudio mu je rešenje. Američko-izraelski napadi na Iran doveli su do naglog skoka cijena nafte, jačajući glavni izvor prihoda Kremlja i olakšavajući Putinu nastavak ratnih napora, piše Politiko.

Foto: YT screenshot/ CNN

Nakon što je Izrael ovog vikenda bombardovao iranska naftna postrojenja, referentne cijene sirove nafte skočile su iznad 100 dolara po barelu, dostižući najviši nivo od ljeta 2022. godine, kada su tržišta zabilježila rast nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Za Rusiju, nagli skok cijena nafte predstavlja neočekivani finansijski dobitak u kritičnom trenutku, budući da su troškovi četvorogodišnjeg rata u Ukrajini prijetili da izazovu unutrašnju ekonomsku krizu.

Iako napad na Iran može potkopati tvrdnje Moskve da čvrsto stoji uz svoje saveznike, on već donosi korist ruskoj ekonomiji, a samim tim i njenom ratu protiv Ukrajine – stavljajući Kremlj u povoljnu poziciju da iz ovog sukoba izađe kao jedan od glavnih dobitnika širenja konflikta na Bliskom istoku.

Ekonomski oporavak u posljednjem času

Prije samo nekoliko nedjelja, raspoloženje među ruskom ekonomskom elitom bilo je sumorno. Nacrt budžeta ruskog Ministarstva finansija za tekuću godinu računao je na referentnu cijenu od 59 dolara po barelu nafte tipa "Ural", glavne izvozne mešavine. Međutim, u januaru su prihodi od energenata pali na najniži nivo od 2020. godine, pogoršavajući već zabrinjavajuće fiskalno opterećenje.

Dok su zapadne sankcije, visoke kamatne stope i nedostatak radne snage vršili pritisak na ekonomiju, tenzije između Ministarstva finansija i Centralne banke oko načina ublažavanja štete postajale su sve očiglednije.

"To nije bio kolaps", izjavio je Sergej Vakulenko, viši saradnik u Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju za Politico. "Ipak, vlada se suočavala sa teškim izborima; morala je da smanji potrošnju, poveća poreze, pa čak i da razmotri određeno smanjenje vojnih izdataka".

Okončanje rata u Ukrajini nikada nije bilo na stolu, dodao je Vakulenko, ali je postajalo jasno da će čak i na tom frontu Rusija morati malo da "prištedi". A onda su Izrael i SAD napali Iran. Kako je Teheran uzvratio, a sukob prerastao u regionalni rat, transport kroz Ormuski moreuz je zaustavljen, što je rezultiralo eksplozijom cena nafte.

"Moskva je iznenada dobila ovaj poklon", rekao je Vladimir Milov, bivši zamjenik ministra energetike koji je postao kritičar Kremlja u egzilu. "Dobili su pojas za spasavanje. Ovih dana ruski zvaničnici su veoma, veoma srećni".

"Strateška greška" Zapada

Umjesto da se prodaje uz popust zbog zapadnih sankcija, ruska sirova nafta sada može da postigne visoke cijene, jer se njeni glavni kupci – Indija i Kina, bore da obezbijede zalihe. I sada će za to imati blagoslov Vašingtona.

Prošlog petka, Ministarstvo finansija SAD izdalo je 30-dnevno izuzeće koje dozvoljava Indiji kupovinu ruske sirove nafte kako bi se "omogućilo da nafta nastavi da teče na globalno tržište".

Dan kasnije, ministar finansija Skot Besent izjavio je da bi Sjedinjene Države mogle da "ukinu sankcije i drugim ruskim naftnim kompanijama", što predstavlja oštar zaokret u odnosu na prošlogodišnju politiku kažnjavanja zemalja koje kupuju ruske energente. Očekivano, Kremlj ovu priliku koristi do maksimuma.

"Rusija je bila i ostaje pouzdan snabdjevač naftom i gasom", rekao je novinarima u petak portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, u izjavi koja je zvučala kao promotivna kampanja, dodajući da je potražnja za ruskim energetskim proizvodima porasla.

U međuvremenu, pomoćnik Kremlja Kiril Dmitrijev pohvalio se u nizu objava na platformi X da "cunami naftnog šoka tek počinje", kritikujući odluku Evrope da se odrekne ruske energije kao "stratešku grešku".

U ponedjeljak su komentatori bliski Kremlju dijelili članak Wall Street Journal-a koji predviđa da bi cijene nafte mogle skočiti i na 215 dolara.

Dugoročna igra

Ipak, energetski stručnjaci upozoravaju da je prerano da Moskva proglasi pobjedu. Da li će se kriza u Iranu pokazati kao lek za rusku ekonomiju, direktno zavisi od toga koliko dugo će ona trajati.

Milov navodi da bi, kako bi se osjetila suštinska razlika za rusku ekonomiju, cijene nafte morale da ostanu na trenutnom nivou oko godinu dana. "Mjesec ili dva visokih cijena sigurno će pomoći, ali je neće spasiti", rekao je on.

Kratkotrajan skok cijena samo će "pomoći da se odlože teške odluke", dodao je Vakulenko. Postoji još jedan razlog zbog kojeg se Moskva nada nastavku sukoba: sa svakim danom borbi na Bliskom istoku, SAD troše zalihe oružja na koje se Ukrajina oslanja za svoju odbranu.

Prema medijskim izvještajima, Rusija pruža Iranu obavještajne podatke kako bi mu pomogla u ciljanju američkih ratnih brodova i aviona. Ubistvo iranskog lidera Alija Hamneija u američko-izraelskom vazdušnom napadu možda je uzdrmalo obećanje Rusije da će braniti svoje saveznike, ali Putin bi na kraju mogao da odluči da je to bila cijena koju je vrijedjelo platiti.