Foto: Ilustracija/ Pixabay

Sagovornici RTCG poručuju da bi trebalo da postoje jasno propisani uslovi da se neko nađe na "watch" listi.

Interna evidencija osoba, organizacija, vozila ili drugih entiteta koje nadležne službe posebno prate zbog mogućnosti bezbjednosnih ili kriminalnih rizika, odnosno takozvana nacionalna "watch" lista, može biti dobar alat u borbi protiv terorizma i drugih vidova kriminaliteta. To smatra magistar nauka bezbjednosti Ivan Pekić.

"Watch" lista omogućava brzu razmjenu podataka i smanjuje fragmentaciju informacija između agencija, što je zaista pohvalno. Na taj način, ako se određena osoba ili objekat nalazi na listi jedne institucije, druge institucije mogu odmah dobiti upozorenje i reagovati u skladu sa svojim nadležnostima. Pored toga, lista omogućava bržu identifikaciju potencijalnih bezbjednosnih prijetnji, posebno u situacijama kao što su granične kontrole, aerodromi i policijske provjere", kaže Pekić.

Razmjena informacija doprinijela bi interoperabilnosti bezbjednosnog sektora ne samo na nacionalnom, već i na međunarodnom nivou, ističe Pekić.

No, puni efekat zavisi od tehničke integracije sistema i jasno definisanih pravnih okvira, odnosno zaštite podataka i redovnog ažuriranja informacija. 

"Sa aspekta naših građana u Crnoj Gori, upotreba 'watch' liste može biti problematična i predmet kritike", kazao je.

Dodaje da prije svega, postoji rizik od narušavanja privatnosti, jer ovakve liste podrazumijevaju prikupljanje i razmjenu velikog broja ličnih podataka između različitih institucija.

"Ako pravni okvir i nadzor nisu dovoljno jasni i transparentni, može doći do zloupotrebe podataka ili njihova korišćenja izvan prvobitne svrhe. Takođe, postoji opasnost od pogrešne identifikacije, odnosno situacije u kojima se osoba greškom nađe na toj listi zbog sličnog imena ili prezimena, pogrešnih podataka ili netačnih informacija", kaže Pekić.

Saglasan je kriminolog Velimir Rakočević, ističući da se, zahvaljujući nacionalnoj listi, bezbjednost podiže na viši nivo.

No, Rakočević ukazuje da i najsavremeniji mehanizam, ukoliko se želi zloupotrijebiti, može se pretvoriti u svoju suprotnost.

"Dakle, principijalno ovdje ne vidim ništa sporno jer je valjda svima nama u interesu da bezbjednost bude na što višem nivou, s tim što je vrlo važno da se način korišćenja ove liste i pravila koja su vrlo jasno definisana u modernim državama do kraja ispoštuju", kaže Rakočević.

Podsjećamo, razlozi za stavljanje na "watch" listu mogu biti sumnja na organizovani kriminal, veze sa terorizmom, međunarodne potjernice ili potencijalni bezbjednosni rizik.