Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da mu je intencija da skupštinski Anketni odbor u vezi sa aferom Možura, a kojim predsjedava, internacionalizuje kako bi svjedočili i ljudi van Crne Gore koji imaju saznanja o milionski vrijednim sumnjivim koncesijama za tu vjetroelektranu.

Foto: URA

„Ovdje ima manje prostora za opštu političku priču, jer se radi o jednoj privrednoj djelatnosti tadašnje Vlade Crne Gore i ljudi oko nje i mislim da tu treba tražiti odgovore. Naša intencija biće da dovedemo i ljude koji nijesu iz Crne Gore, a koji imaju saznanja o ovom slučaju, kako bi pojasnili stvari. Potpisao sam i zahtjev da se sva dokumentacija koja se nalazi u Ministarstvu energetike Crne Gore dostavi svim poslanicima koji su članovi Odbora, jer moraju da se pripreme za buduće sjednice“, rekao je on u autorskom podkastu „Petak s Dritanom“.

Državno tužilaštvo nije istražilo kako je Vlada koju je tada vodio DPS sklopila ugovor kojim je posao prebacivan preko posredničkih firmi, a to uskoro neće biti moguće zbog zastare slučaja. Novinarsko istraživanje tog aranžmana koštalo je života novinarku sa Malte Dafne Karuana Galiciju, dok vjetroelektranom u Ulcinju sada upravlja kompanija „Enemalta“.

Abazović je najavio da će sjednica biti zakazana nakon 20. marta i da će biti otvorena za javnost, dok je konstitutivna već održana.

„Na toj sjednici pokušaću da napravim prezentaciju kako bih javnost uveo u tematiku afere Možura. Ovo nije afera poput ‘Crnih trojki’. Naš bivši fudbaler i preduzetnik Vanja Popović dosta je uložio u otkrivanje tog slučaja. Mislim da će on, ako kolege to prihvate, biti pozvan da pred Anketnim odborom iznese svoja saznanja, s obzirom na to da vodi spor pred našim sudovima, ali i da je dio jednog postupka koji se vodi pred sudovima u Španiji. Očekivanja su velika, Možura je ‘pojela’ ili će do kraja koncesije ‘pojesti’ 120 miliona eura novca građana Crne Gore“, poručio je.

Kazao je da je od članova Odbora iz DPS-a dobio informaciju da žele da učestvuju u radu, ali da će zbog ukupne situacije između njih i parlamentarne većine naknadno odlučiti, dodajući važnost da i oni budu dio tog odbora.

Lider Pokreta URA govorio je i o svom nedavnom boravku u Toskani, gdje se sastao sa oko 50 privrednika, navodeći da iskustvo te italijanske regije treba prenijeti na Crnu Goru.

Toskana ostvaruje velike prihode od turizma i proizvodnje hrane po čijim je brendovima poznata.

„Posjetio sam fabriku koja bi mogla da posluži kao mini-model koji bi se mogao primijeniti i u Crnoj Gori. Uz podršku države uspjeli su da formiraju zadrugu sa sopstvenom upravljačkom strukturom i više od hiljadu kooperanata koji imaju svoje maslinjake. Svi donose masline u tu kompaniju, gdje se vrši evidencija količine i kvaliteta, a proizvođači mogu da biraju da li žele da budu plaćeni po kilogramu, u ulju ili da učestvuju u stvaranju brenda koji je izašao na velika tržišta. Već su prisutni na tržištima SAD-a, Japana i Meksika. U dvije smjene, tokom 16 sati, proizvedu oko 80.000 boca dnevno, a u njihovoj regiji u proizvodnji učestvuje više od dva miliona stabala maslina“, rekao je.

Dodao je da u toj firmi radi 28 zaposlenih.

Podsjetio je da se u Crnoj Gori proizvode kvalitetna i vrhunska maslinova ulja, ali da nam je zbog manjeg broja stabala i nedovoljno izgrađenih brendova, osim nekih individualnih, potrebna ideja da se uz podršku države formira kompanija koja bi bila sabirni centar.

Takva kompanija mogla bi da ima oko 50 zaposlenih i da ostvaruje milionske prihode na godišnjem nivou. Time bi se povećao kapacitet izvoza maslinovog ulja iz Crne Gore, što ne bi isključivalo mogućnost da proizvođači i dalje razvijaju sopstvene brendove.

„Ovo ne radim u ime Vlade Crne Gore, ovakve kakva je, već za našu državu. Sve kontakte koje sam ostvario mogu lako da prenesem ministarstvima ekonomije, poljoprivrede ili drugim institucijama, pa neka oni nastave sa radom. Lično sam spreman da pomognem kako bi se ova ideja sprovela u praksi, a neka drugi ponesu zasluge ako misle da se ovo radi samo zbog promocije ili glasova. Važno je da ostane nešto dobro za građane Crne Gore. Italijanski model je primjenjiv i kod nas, a o tome ću više govoriti u aprilu, kada pripremamo još jedan događaj sa privrednicima iz Italije“, rekao je.

Abazović je apelovao na Vladu da bez odlaganja smanji akcize na gorivo kako bi se spriječio udar na standard građana Crne Gore, navodeći da je jedina u regionu koja to nije učinila. Vlade Hrvatske i Srbije već su preduzele takve mjere, dok je u Bosni i Hercegovini inicijativa upućena u parlamentarnu proceduru.

Na pitanje građana o visokim platama u energetskom sektoru, rekao je da je problem što se to dešava u trenutku kada Elektroprivreda pravi minus od 100 miliona eura i kada se formiraju kompanije koje služe za partijsko zapošljavanje.

„Potroše 100 miliona na Termoelektranu Pljevlja, a ne završe posao. Potroše 25 miliona u Rudniku uglja, a posao opet nije završen. Pukne novo korito Ćehotine pa moraju da raspisuju nove tendere. Takvi ljudi ne zaslužuju ni euro plate, a ne po četiri ili pet hiljada eura“, kazao je.

Upitan kako bi kao budući premijer oporavio javno zdravstvo, rekao je da su neophodne velike investicije i ulaganja u kadar. Potrebno je napraviti plan oporavka zdravstvenog sistema sa stručnjacima iz Crne Gore koji su se dokazali u svijetu, kao i sa onima koji rade u zemlji.

Dodao je da je za razvoj turizma na primorju neophodna i bolnica, jer Crna Gora ne može postati destinacija za visokoplatežne turiste bez kvalitetne zdravstvene infrastrukture.

Na pitanje da poimenično navede ko u Skupštini nije glasao za povećanje penzija, rekao je da su to svi poslanici PES-a, DF-a i Demokrata.

Upitan da li će „ruka pravde“ konačno stići Mila Đukanovića, kazao je da se ona već aktivirala, ali da postoje različite opstrukcije i ljudi koji kompromituju velike slučajeve zbog kratkoročnih marketinških poteza.

„U svakom slučaju, dokazi su na sigurnom“, dodao je.

Abazović je podržao ideju da sjednica Ustavnog suda, na kojoj će se odlučivati o inicijativi za ocjenu ustavnosti državnog sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, bude otvorena za javnost. Pohvalio je predsjednicu Snežanu Armenko što je omogućila da se nakon dužeg perioda vodi javna rasprava o temi od šireg društvenog značaja.

„Ne želim da se ovo doživi kao pritisak na Ustavni sud. Oni sami odlučuju kako će postupiti. Na njima je da izaberu da li će, kao krovna institucija sudske vlasti koja štiti Ustav nezavisne države Crne Gore, stati na stranu države i građana ili na stranu kartela i korumpiranih političara iz ove 44. Vlade Crne Gore. Ko god stane na stranu kartela i ljudi koji djeluju protiv interesa države i njenih građana treba da bude jasno identifikovan imenom i prezimenom. Smatram da je pošteno da sjednica bude otvorena i da svaki sudija odluči u skladu sa svojim mišljenjem i nadležnostima“, zaključio je Abazović.