Grčki ministar za migracije i azil Tanos Plevris, trenutno analizira dva različita modela za potencijalnu zabranu nošenja burke u ovoj zemlji. Tema koja je već stigla i pred poslanike u grčkom parlamentu, mogla bi uskoro dobiti i zakonski epilog, a u fokusu vlasti u Atini prije svega su – prava djece.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Kako prenose grčki mediji, suština argumentacije vlade nije u masovnosti ovog fenomena, već u zaštiti ljudskih prava, sa posebnim akcentom na sprečavanje prisile.Prema informacijama portala Protothema, grčku vladu ova tema nije zatekla nespremnu. Naprotiv, već su sprovedene pripremne radnje kako bi rukovodstvo Ministarstva, ali i sam državni vrh, procjenili realno stanje na terenu i puls javnog mnjenja.

Dva scenarija pred Micotakisom

Ministar Plevris je u parlamentu otkrio da je njegova zamjenica Sevi Voludaki, sprovela istraživanje u prihvatnim centrima za migrante. Nakon razgovora sa ženama koje nose burke (potpuno pokrivanje lica), došli su do zabrinjavajućih zaključaka.

Iako je broj ovakvih slučajeva statistički mali – zbog čega ovo pitanje do sada nije bilo u fokusu grčke javnosti, kvalitativna analiza pokazuje jasnu sliku. Mnoge žene, a posebno maloljetne djevojčice, priznale su da trpe ogroman pritisak okoline i muških članova zajednice da potpuno sakriju lice, strahujući od osude ili napada.

Ministarstvo migracija i azila razradilo je dva scenarija, o kojima je, prema saznanjima medija, obaviješten i premijer Kirijakos Micotakis, iako “zeleno svijetlo” još uvijek nije dato.

Blaži scenario – zabrana bi se odnosila isključivo na objekte u nadležnosti Ministarstva (migrantski kampovi) i na škole, i važila bi samo za maloljetna lica. Širi scenario je da bi zabrana obuhvatala sve javne službe, kao i pomenute prostore, ali bi se i dalje striktno odnosila samo na maloljetnice.

Ključni argument vlasti u Atini je pitanje slobodne volje: da li se može smatrati da dete samostalno bira da potpuno pokrije lice, naročito kada to ne radi većina njegovih vršnjaka?

“Djevojke koje imaju slobodu da se oblače kako žele, bez prisile da kriju svoje lice, lakše će se integrisati u društvo”, navodi visoki izvor iz grčkog ministarstva.

Razlika između marame i burke: Osjetljivo pitanje Trakije

Grčka vlada je veoma oprezna u pravljenju razlike između potpunog pokrivanja lica (burka/nikab) i obične marame (hidžab) koja ostavlja lice vidljivim. Ministar Plevris je izričito naglasio:

“Rasprava se ne vodi o marami”.

Ovo je za Grčku izuzetno osetljivo političko pitanje zbog muslimanske manjine u Trakiji, čiji je status regulisan Lozanskim ugovorom. Svaka neprecizna formulacija mogla bi se protumačiti kao udar na vjerske slobode manjine, što Atina želi da izbjegne po svaku cijenu.

Zato se narativ pažljivo gradi oko zaštite individualnih prava žena i djece od prisile, a ne oko vjerske polemike.

Šta važi u drugim zemljama Evrope?

U tom kontekstu, razmatraju se “podaci i praksa” drugih evropskih zemalja, kao i relevantna evropska sudska praksa, kako bi se formirao sveobuhvatan pristup.

Sam Tanos Plevris bio je oprezan po pitanju obima i konačnog oblika moguće regulative, ističući da postoje različiti “modeli”, ne prejudicirajući koji će biti usvojen u grčkom slučaju. Evropski pejzaž karakterišu različite “arhitekture” propisa: od potpunih zabrana na javnim mjestima, do djelimičnih zabrana u specifičnim okruženjima (kao što su škole, javne službe ili javni prevoz).

Francuska: Zakonom iz 2010. godine zabranjeno je nošenje odjeće “namijenjene prikrivanju lica” na javnim mestima (javni putevi, prostori otvoreni za javnost ili javne službe), uz izričite izuzetke (npr. zdravstveni razlozi, profesionalni razlozi, sport, praznici/tradicija). Takođe, francuska administracija definiše kao posebno krivično djelo “nasilno/iznuđeno nametanje” pokrivanja lica zbog pola, uz strože kazne i posebne odredbe kada je žrtva maloljetna.

Belgija: Zabrana se odnosi na odjeću koja pokriva lice “u cjelosti ili djelimično” na javnim mjestima, sa kaznama predviđenim nacionalnim okvirom, što je bilo predmet žalbi pred evropskim sistemom za zaštitu prava.

Danska: Godine 2018. uvedena je takozvana “tildækningsforbud” (zabrana pokrivanja), koja predviđa novčanu kaznu za svakoga ko na javnom mjestu nosi odjeću koja skriva lice.

Holandija: Primjenjuje se “djelimična” zabrana. Holandska vlada pojašnjava da su od 1. avgusta 2019. zabranjeni pokrivači za lice u javnom prevozu, kao i u i oko obrazovnih i zdravstvenih ustanova i javnih službi.

Austrija: Od 1. oktobra 2017. na snazi je zabrana pokrivanja lica. Austrijska administracija navodi da se ona odnosi na sve koji se nalaze u zemlji i da je generalno nezakonito pokrivati crte lica na javnim mjestima/zgradama, uz predviđene izuzetke.

Bugarska: Godine 2016. izglasan je zakon koji zabranjuje potpuno pokrivanje lica na javnim mjestima, sa primenom u javnim institucijama/službama i školama, uz predviđene novčane kazne.