Generativna vještačka inteligencija u kratkom roku prešla je put od nove tehnologije do svakodnevnog alata. Od upotrebe u privatne svrhe do posla i obrazovanja, milioni ljudi oslanjaju se na vještačku inteligenciju, koja ima sposobnost da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Foto: Ilustracija/ Pexels

Ali Suliman Hasan iz Sarajeva deveti je razred osnovne škole. Vještačku inteligenciju koristi svakodnevno. Najčešće zbog školskih obaveza.

“Ne volim da koristim AI puno. Mislim da je AI dobra stvar, ali ako koristimo u prave i dobre svrhe i ako ne koristimo previše. I ako možemo nešto da uradimo sami bolje da uradimo sami nego da nam AI radi”, smatra on.

Dodaje da u standardnom životu više voli istraživati po AI nego na Guglu.

Ajdin je učenik drugog razreda jedne sarajevske gimnazije koji AI koristi za izradu prezentacija, za pomoć u zadacima i učenju.

Devetnaestogodišnja studentkinja Imana, AI koristi svakodnevno jer, kako kaže, dobija direktan i jasan odgovor te je tako Internet pretragu skroz zanemarila.

Prema podacima Eurostata prošle godine u Bosni i Hercegovini AI alate koristilo je 65,4 odsto mladih, dok je recimo u Srbiji 47 odsto, u Sjevernoj Makedoniji 45,4 odsto.

Podaci Eurostata za prošlu godinu pokazuju da otprilike trećina stanovnika Evropske unije u dobi od 16 do 74 godine barem je jednom koristila neki od ovih alata, a 63,8 odsto mladih u dobi od 16 do 24 godine u EU koristilo je alate vještačke inteligencije.

Obrazovni sistem na Balkanu nije se prilagodio ni Internetu a kamoli AI-u

Vještačka inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva, a profesorica matematike u Drugoj sarajevskoj gimnaziji Dženeta Ajanić upozorava da se svi, globalno, neodgovorno i nekritički odnose kada koriste AI.

“Potpuno gubimo kritičko razmišljanje, što je posebno opasno za mlade. Oni su u fazi kada tek treba da ga razvijaju i potpuno se sada prepuštaju da vještačka inteligencija umjesto njih razmišlja i donosi odluke”, napominje profesorica Ajanić.

Podsjeća na pojavu “prebacivanja kognitivne sposobnosti na druge entitete”.

“Mi smo prebacili kognitivni offload pamćenja s pojavom Gugla i dostupnost informacija na jedan klik. Sada radimo kognitivni offload donošenja odluka i kritičkog promišljanja jer se prepuštamo da nam ChatGPT umjesto nas rješava sve probleme i daje odgovore na sva pitanja”, ukazuje.

Obrazovni sistemi, napominje ona, sporo se mijenjaju a tehnologija brzo napreduje.

“Posebno naš obrazovni sistem ili obrazovni sistemi na Balkanu se nikako još nijesu prilagodili ni upotrebi Interneta kamoli da su došli do vještačke inteligencije. Mi još govorimo o obrazovnom sistemu koji baštini neke vrijednosti iz prošlog vijeka i nikako da se pomaknemo naprijed”, ističe profesorica Ajanić.

Mladi pitaju AI prije nego sebe

Psihoterapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom u radu s mladima Vahida Đedović kaže da treba biti oprezan pri korištenju vještačke inteligencije.

“Daje nam zaista velike olakšice, mi kada istražujemo neku temu onda ipak moramo znati nešto o toj temi, jer će nas vještačka inteligencija često odvesti na pogrešan trag”, upozorava ona.

Najčešće su zamke u koje mladi mogu upasti pri korišćenju vještačke inteligencije što mladi počinju da tu vještačku inteligenciju porede s najboljim svojim prijateljem i počinju da se tako i ponašaju.

“Počinju mu davati te ljudske osobine, on, ona govori umjesto to nije osoba, to je nešto, ono, to. Granica između kritičkog mišljenja i virtualnog svijeta je vrlo izlizana i ljudi sve više vjeruju vještačkoj inteligenciji, ne mogu više učiniti nijedan pravi korak izuzev da ne pitaju svog stručnog savjetnika, svojeg najboljeg prijatelja, najbolju prijateljicu ili već kako ih oslovljavaju”, upozorava Đedović.

Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, sve je do ljudi

AI je uvijek dostupan, odgovara brzo i često djeluje kao da ima rješenja za sve što je ljudima potrebno. Abdul-Melik Pašanović, softverski inženjer iz kompanije Bloomteq upozorava da nekada “stvara iluziju da je svaka informacija tačna koju dobijemo”. To naziva rizikom pasivnog korišćenja tehnologije.

“Druga opasnost je gubitak kritičkog razmišljanja. Ako se naviknemo da nam ta tehnologija stalno daje rješenja jedna za drugim, tada možemo prestati postavljati pitanja i provjeravati informacije”, poručuje.

Ističe da sam AI nije problem sam po sebi.

“Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, već sve zavisi od toga kako je koristimo. Zato moramo, pogotovo u današnje vrijeme, biti veoma svjesni da sve što vidimo na internetu ne mora uvijek biti stvarno”, objasnio je ovaj mladi inženjer.

Vještačka inteligencija možda jeste nova tehnologija, ali odgovornost s kojom je koristimo i dalje je potpuno ljudska odluka.