Prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", sudije Snežana Armenko, Faruk Resulbegović i Momirka Tešić bili su za to da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti zakona kojim je potvrđen sporazum, dok su Desanka Lopičić, Nikola Mugoša i Jovan Jovanović bili protiv toga.

Foto: YouTube screenshot/ Al Jazeera Balkans

Ustavni sud danas nije donio odluku u vezi sa inicijativom za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", sudije Snežana Armenko, Faruk Resulbegović i Momirka Tešić bili su za to da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti tog zakona, dok su Desanka Lopičić, Nikola Mugoša i Jovan Jovanović bili protiv toga.

Jedan od izvora "Vijesti" je kazao da će se o ovome odlučivati kad bude izabran sedmi sudija.

Ova odluka Ustavog suda znači da sporazum ostaje na snazi.

Iz Ustavnog suda zvanično je saopšteno da danas nije bilo većine za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak.

"Za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima glasale su dvije sutkinje i jedan sudija, dok je protiv pokretanja postupka glasalo dvoje sudija i jedna sutkinja", piše u saopštenju.

Sudije koje su glasale za pokretanje postupka, kako je saopšteno, smatrale su da je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trebalo da bude donijet dvotrećinskom većinom, jer reguliše imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skupština mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom iako se njima regulišu pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvojnog državljanstva.

"Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum još uvijek nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu", dodaju iz Ustavnog suda.

Po pitanju Zakona o potvrđivanju NATO Sporazuma, kako navode, sudije su smatrale da nije riječ o istoj ustavnopravnoj situaciji, imajući u vidu da je riječ o multilateralnom ugovoru, ne pokreće pitanja osnovnih načela na kojima počiva Ustav, niti stvara obavezu donošenja posebnih zakona i preduzimanja aktivnosti u cilju njegove implementacije čime ne pokreće ni pitanje pravne sigurnosti.

"Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka zauzele su stavove da Ustavni sud, u konkretnom slučaju, nije nadležan da cijeni materijalnu sadržinu Zakona kojim se potvrđuje međunarodni sporazum, da se predmetnim Zakonom ne dovodi u pitanje skupštinska većina kojom je odlučeno o potvrđivanju Sporazuma, te da ovim Sporazumom nijesu dovedena u pitanje imovinska prava stranaca koja bi zahtijevala dvotrećinsku podršku. Sudije su navele i da naš Ustav ne prepoznaje prethodnu kontrolu ocjene ustavnosti, već samo naknadnu kontrole formalne ustavnosti zakona. Dodatno, stav je bio i da bi se time ponovo otvorilo pitanje saglasnosti sa Ustavom Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Sjevernoatlantskom alijansom (NATO), imajući u vidu da je ratifikovan glasovima 46 poslanika iako Ustav za upotrebu vojske Crne Gore u međunarodnim snagama propisuje dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja"; piše u saopštenju.

Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skupštini Crne Gore 3. juna 2025. godine u ponovnom glasanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula 2025.

Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u SO Budva Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira.

Ustavni sud je u ovom predmetu održao javnu raspravu 15. decembra 2025. godine, koja je uživo emitovana na internetu i prenosile su je dvije televizije sa nacionalnom frekvencijom. Na javnoj raspravi svoja mišljenja su iznijeli profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice.