Na današnji dan Crna Gora ima svoje rezerve od 44.260 metričkih tona, koje nisu rezerve naftnih kompanija.

Foto: Ilustracija/Pixabay

To znači da bez uvoza, postojeće zalihe mogu pokriti normalno funkcionisanje oko mjesec i po dana. Takođe, rezerve se ne koriste za regulisanje cijena.

Od 3 centa po litru goriva, prikupljeno je oko 14,6 miliona eura i taj novac je isključivo namijenjen za rezerve, a ne za potrošnju, iako je bilo drugačijih interpretacija.

Crna Gora ima 44.260 tona obaveznih državnih rezervi goriva (benzin + dizel) – što je dio obaveze iz Poglavlja 15, a plan je da se ukupno formira oko 112.340 tona. Ove količine su dovoljne za oko mjesec i po dana normalne potrošnje ako stane uvoz. To nisu rezerve kompanija, već državne.

Ove rezerve ne treba puštati na tržište da bi se regulisale cijene – to nije pametno. Male države poput naše bi brzo ostale bez njih, a to ne garantuje ni smanjenje cijena. Rezerve se koriste isključivo samo za krizu, a ne za dnevnu politiku cijena.

Po Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima (od februara 2025. sa 3 centa po litru), država je dužna da formira 60 odsto ukupnih rezervi potrebnih za Poglavlje 15, a privatni uvoznici 40 odsto. Dakle, rezerve koje su privatnici formirali (40 odsto) su isključivo strateške državne rezerve, a ne njihove. Državni dio kasni jer su u međuvremenu dva tendera propala.

Važno je naglasiti da je zahvaljujući zakonskoj naplati od dodatna tri centa po litru, na prihodnom računu pri Centralnoj banci prikupljeno oko 14,6 miliona eura – isključivo namjenski prihodi za formiranje i čuvanje rezervi, a ne za plate i penzije, kako je bilo navoda u pojedinim interpretacijama.