Da je Crna Gora jedna od samo dvije držve u Istočnoj Evropi koje se demokratizuju, pokazao je godišnji izvještaj o globalnom stanju demokratije Instituta "Varieties of Democracy" (V-Dem) pri Univerzitetu u Geteborgu.

Foto: arhiva, gov.me/screenshot

Riječ je nezavisnoj istraživačkoj instituciji sa sjedištem na Univerzitetu u Geteborgu, Švedska, koja proizvodi jedan od najvećih svjetskih setova podataka o demokratiji. 

Kako se ističe u dokumentu, Crna Gora je počela da se demokratizuje nakon izbora 2020, kojima je okončana trodecenijska vladavina Demokratske partije socijalista (DPS).

"Mirna smjena vlasti i dolazak opozicije učvrstili su izbornu demokratiju, iako korupcija i polarizacija i dalje ostaju izazov. Dalji pomaci zabilježeni su i nakon izbora 2023, nakon čega su demokratski pokazatelji ostali stabilni, što sugeriše da bi zemlja mogla imati poteškoća da ostvari dalji napredak", stoji u izvještaju.

U Istočnoj Evropi, navodi se u izvještaju, samo dvije zemlje se demokratizuju: Crna Gora i Poljska, koje čine 8% regiona.

"U Istočnoj Evropi samo 29 odsto stanovništva uživa demokratiju: pet odsto živi u liberalnim demokratijama, poput Češke i baltičkih država, dok 24 odsto živi u izbornim demokratijama, kao što su Bugarska ili Poljska. Velika većina - 65 odsto - živi u izbornim autokratijama, kao što su Mađarska, Rusija ili Srbija. Bjelorusija je jedina zatvorena autokratija, sa tri odsto stanovništva. Režimi 'sive zone' čine preostalih tri odsto, a u toj kategoriji su Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldavija i Sjeverna Makedonija".

Crna Gora je, kako je naglašeno u V-dem izvještaju, ostvarila konkretan napredak u ključnim indikatorima: indeks izborne demokratije kontinuirano raste i, kako je napisano, dostigao je najviši nivo do sada.

Sve to ukazuje na unapređenje izbornih uslova i političkih sloboda.

U V-dem izvještaju se između ostalog zaključuje da zemlje poput naše pokazuju da su političke promjene i dalje moguće kada postoji smjena vlasti i jačanje institucija.

Podsjećamo, V-Dem pruža najobimnije podatke o demokratiji, analizirajući različite aspekte kao što su sloboda medija, izborni procesi i vladavina prava.