Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula ocijenio je kako Bosna i Hercegovina s problemima koje ima sama sa sobom ne treba Evropskoj uniji jer bi takva samo stvarala nove poteškoće u donošenju odluka koje su važne i za nju, ali i za Uniju, prenosi Index.hr.

Foto: Arhiva/Vlada Crne Gore

 Evropski savjet je prije tačno dvije godine uslovno odobrio otvaranje pristupnih pregovora s BiH, no od tada ta zemlja nije napravila nikakav napredak. Picula, koji je i član Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) i slovi za dobrog poznavaoca prilika u BiH, tim je povodom u intervjuu za sarajevski “Dnevni avaz” od subote kazao kako je svima jasno da se u tom razdoblju u BiH ništa dobro nije dogodilo.

Za razliku od BiH, Crnoj Gori otvara se perspektiva skorog članstva, a čak je i Ukrajina na putu da prije BiH postane članica jer je ona toliko važna za EU da se za nju pokušavaju napraviti neke inovativne metode pregovaranja, podsjetio je.

“Bila bi krizna točka za cijelu EU”

“Bosni i Hercegovini ne pomažu ni klasično, ni inovativno postupanje. Zemlja ovog trenutka šalje vrlo lošu poruku. Da je kojim slučajem BiH danas članica EU, ona bi stalno blokirala i sebe i druge, a vidimo što se događa kad Mađarska ili Slovačka stanu na put nekim zajedničkim odlukama. Za BiH zaista nije dobro da vlada percepcija da je zemlja toliko iznutra podijeljena da bi, kao članica EU, bila krizna tačka za cijelu EU”, kazao je Picula.

 
Njegova je preporuka političarima u BiH da nađu novu metodologiju pregovora unutar države kako bi se dogovorilo usvajanje potrebnih zakona i imenovalo glavnog pregovarača, jer se kriterijumi proširenja postupno mijenjaju.

Maligni uticaji iznutra

“Puno se govori o malignim utjecajima Rusije, možda i nekih drugih izvanevropskih faktora, ali mislim da su jednako opasni ili puno opasniji maligni uticaji iznutra. Čini mi se da je Dejton, na neki način, nastavak sukoba političkim sredstvima”, kazao je Picula, dodajući kako mu se čini da su se svi u BiH zapravo dobro snašli “u nišama dejtonskog sistema” koje im omogućavaju opstanak na vlasti.

Pri tom, kaže Picula, rado iznose proevropske parole, ali će malo učiniti da se zemlja reformiše, dok drugi, poput Milorada Dodika, otvoreno odbacuju EU jer uprkos sudskim presudama i dalje vrlo udobno politički djeluju, upravo na retorici kojom truju ljude.

Zato je, kako ističe, opasniji taj maligni uticaj političara iznutra koji ne žele učiniti više da država, barem povremeno, otkloni neku zapreku, kako bi EU mogla nastaviti biti blagonaklona prema BiH.

“Nisam siguran, upravo zbog otpora tih veto grupa iz BiH, da su domaći političari spremni iskoristiti bilo kakvu geopolitičku pogodnost kako bi zemlju s margina pregovaračkog procesa stavili u nekakav mainstream. Ali možda će se prilika pružiti koncem ove ili početkom iduće godine”, zaključio je Picula