Sistem protiv vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije i dalje nije dovoljno razvijen ni koordinisan, što zahtijeva snažniju prevenciju, međusektorsku saradnju i fokus na podršku, edukaciju i resocijalizaciju mladih.

Foto: CGO

To je poručeno sa drugog panela „Kako odgovoriti na vršnjačko nasilje i maloljetničku delinkvenciju?“, održanog u okviru završne konferencije projekta „SRCE: Podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Kako se navodi u saopštenju koje potpisuje Aleksandra Mihaljević, asistentkinja na projektima, panel je istakao ulogu Skupštine i političkih aktera u adresiranju problema, ali i potrebu snažnije prevencije i bolje međusektorske saradnje.

“Fokus je bio i na efikasnosti postojećeg zakonskog okvira, primjeni alternativnih mjera, kapacitetima institucija za rad sa djecom i mladima, uključujući specijalizaciju kadra i odgovore na nove oblike nasilja, posebno online”, navodi se u saopštenju.

Istaknuto je da se pitanja vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije često marginalizuju u javnom i političkom diskursu, a institucionalni odgovor nerijetko dolazi reaktivno, nakon težih incidenata, umjesto sistemski i preventivno.

“Društvo se nedovoljno bavi uzrocima vršnjačkog nasilja. Moramo jačati institucije i raditi više na prevenciji, jer danas imamo zabrinjavajuće trendove poput rane upotrebe alkohola, kockanja i porasta psihoaktivnih supstanci. Vrijednosni okvir društva i odnos prema obrazovanju ključni su za oblikovanje ponašanja mladih“, naveo je Boris Mugoša, zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore.

Mugoša je naglasio i značaj parlamentarne kontrolne uloge rada institucija, uz ocjenu da reakcije sistema i društva često nijesu adekvatne ozbiljnosti problema.

Zoja Bojanić Lalović, članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, naglasila je da vršnjačko nasilje nije dovoljno u fokusu institucija i često se tretira sektorski, iako zahtijeva širi društveni odgovor.

“Pri tom, ključna je uloga obrazovnog sistema u prevenciji. Potrebno je jačati vaspitnu funkciju škole, razvijati empatiju, unaprijediti kapacitete nastavnog kadra, socijalno-emocionalne vještine, medijsku pismenost i ulaganja u vannastavne aktivnosti i neformalno obrazovanje mladih”, poručila je ona.

Nezavisni poslanik u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, istakao je da vršnjačko nasilje nije samo individualni problem, već odraz šireg sistema vrijednosti.

“Zato je značajno vaspitanje, dijalog, jačanje saradnje između porodice, škole i zajednice… Takođe, mora se raditi na razvoju mehanizama prevencije u savremenom digitalnom okruženju. Konačno, afirmacija pozitivnih primjera u društvu i medijima ključna je za izgradnju zdravijeg ambijenta”, kazao je on.

Učesnici panela naglasili su potrebu jačanja koordinacije između institucija – škola, policije, tužilaštva i centara za socijalni rad, jer nedostatak sistemske povezanosti predstavlja jednu od ključnih slabosti sistema. Bez koordinisanog odgovora, vršnjačko nasilje i maloljetnička delinkvencija ostaju ozbiljan društveni izazov sa dugoročnim posljedicama.

“Vršnjačko nasilje je dio šireg društvenog konteksta i zahtijeva koordinisan rad. Nedostatak stručnog kadra, opterećenost sistema i izostanak podrške porodicama dodatno otežavaju situaciju. Društvo često stigmatizuje djecu koja počine krivična djela, iako su i ona nerijetko žrtve nepovoljnih okolnosti. Fokus mora biti na zaštiti i razvoju djeteta, a ne isključivo na kažnjavanju, a efikasnost alternativnih mjera zavisi od saradnje svih aktera u zajednici“, kazala je Dijana Popović Gavranović, načelnica u Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Dalida Mučić, policijska inspektorka I klase, ukazala je na ograničene kapacitete sistema za rad sa maloljetnicima.

“Tokom 2025. godine registrovano je 431 krivično djelo počinjeno od strane maloljetnika, uz značajan broj povratnika, što opominje na potrebu ranije i sistemskije intervencije. Posebni su izazovi u digitalnom prostoru, jer online nasilje postaje sve prisutnije, uz otežanu saradnju sa globalnim platformama“, navela je ona.

Zaključeno je da će napredak biti vidljiv kroz otvoreniji odnos društva prema problemu, fokus na podršku, razumijevanje i reintegraciju mladih, zatim prevenciju, edukaciju i resocijalizaciju, jačanje socio-emocionalnih vještina, medijske pismenosti i neformalnog obrazovanja, kao i podršku obrazovnim institucijama i nastavnom kadru.

Prema njihovim riječima, vidljiv napredak mjeriće se i efikasnijom prevencijom, boljom koordinacijom i smanjenjem slučajeva nasilja.

“Kao jedan od pokazatelja društvenog napretka prepoznata je i potreba vidljivost pozitivnih primjera i uspjeha mladih u javnosti i medijima, čime bi se dodatno doprinijelo izgradnji podsticajnijeg društvenog okruženja”, zaključili su.