Dva iz perspektive Brisela sporna zakona u Crnoj Gori, izmjene pravosudnih zakona u Srbiji, kao i neuspješno oduzimanje poslaničkog imuniteta bivšoj vicepremijerki u Albaniji, vratili su te tri države kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji (EU) na ključni test pridruživanja – vladavinu prava, piše RSE.

Foto: Vlada CG

Progres u svim poglavljima čije je zatvaranje neophodno za buduće pridruživanje neće biti dovoljan ukoliko kandidatkinje stagniraju ili nazaduju u poglavljima 23. i 24, koja se, po metodologiji eurointegracija, otvaraju prva, a zatvaraju posljednja.

“Nepovratne reforme u ovim oblastima su uslov da partneri u proširenju napreduju na svojim putevima pristupanja, ispunjavanjem specifičnih mjerila u tim oblastima”, podsjećaju iz pres službe Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Reforme se ne rješavaju samo na papiru, zemlje moraju pokazati njihovu stvarnu implementaciju, a takođe moraju osigurati vjerodostojan istoriju opipljivih rezultata”, zaključuje se u izjavi.

Crna Gora i Albanija su dvije zemlje na vrhu liste u pristupnom procesu. U tom kontekstu o Crnoj Gori je govorila Marta Kos, EU komesarka za proširenje, prilikom susreta sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem u četvrtak u Podgorici.

Ali je i precizirala:

“Morate imati nezavisno pravosuđe, sposobno da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije, i nezavisne medije, nikada nećemo praviti kompromis po tim pitanjima.”

Zašto dva zakona otežavaju put Crne Gore ka EU?

Ambicija vlasti u Crnoj Gori da zemlja postane 28. članica EU, nedavno je zakomplikovana potezom državne Skupštine, odnosno usvajanjem dva kontroverzna zakonska rješenja.

Riječ je o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). Prema ocjenama Evropske komisije, ove izmjene nisu u skladu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o sprovođenju zakona.

Evropska Opšta uredba o zaštiti podataka je sveobuhvatni zakon EU o zaštiti podataka koji uređuje način prikupljanja, korišćenja i zaštite ličnih podataka pojedinaca u Evropskom ekonomskom prostoru. Njome se jačaju prava privatnosti pojedinaca, nameću stroge obaveze organizacijama, a primjenjuje se na svaku kompaniju širom svijeta koja obrađuje podatke stanovnika EU.

Sa druge strane, takozvana LED direktiva reguliše način na koji policijski i pravosudni organi u državama članicama EU rukuju, obrađuju i štite lične podatke pojedinaca, posebno žrtava, svjedoka i osumnjičenih za krivična djela.
Kritike koje dolaze iz crnogorske opozicije ali i civilnog društva u vezi sa izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima odnose se na, kako navode, olakšavanje političkog uticaja na policiju.

Naime, ključna zamjerka se tiče povećanja ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova, posebno u imenovanju i razrješenju direktora policije, što, prema kritičarima, otvara prostor za politički uticaj na rad policije.

Što se tiče Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost najčešće se kritikuju odredbe koje omogućavaju pristup bazama podataka državnih organa i institucija, u pojedinim slučajevima i bez sudske odluke.

Istovremeno se od Crne Gore očekuje imenovanje članove Sudskog savjeta, centralnog tijela pravosuđa koje, između ostalog, imenuje i razrješava sudije.

Trenutno je u Crnoj Gori procedura izbora četiri nova člana Sudskog savjeta.

Zašto su novi zakoni u Srbiji za EU ‘nazadovanje’?

U slučaju Srbije EU je bila jasna. Nakon što su na inicijativu partije predsjednika države Aleksandra Vučića usvojeni pravosudni zakoni, iz Brisela su uslijedile kritike, uključujući i od komesarke za proširenje koja je ocijenila da se tim zakonima ograničava nezavisnost pravosuđa i da je time, prema njoj, učinjen ozbiljan korak unazad.

Aleksandar Vučić je odgovorio da ne razumije o kakvom kretanju u nazad se radi, pošto Srbija četiri godine, podvukao je, stagnira na EU putu. Srbija je 2021. godine, otvorila klaster 4, Zelena agenda i održiva povezanost, u pristupnim pregovorima, da potom ne bi uslijedio bilo kakav pomak.

 
Pravosudni zakoni čija je primjena počela vuku zemlju u suprotnom pravcu od približavanja evropskim standardima.

Evropska unija je najprije tražila da zakoni ne budu usvojeni, a nakon što ih je Vučić potpisao, Brisel je poručio da treba suspendovati njihovu primjenu dok Venecijanska komisija ne iznese svoje mišljenje.

Florian Biber, profesor istorije i politike jugoistočne Evrope i direktor Centra za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu, navodi da Srbija u takvoj političkoj konstelaciji nema šanse da se približi evropskim strukturama.

“Ne radi se o vladavini prava, već o nepoštovanju osnovnih demokratskih pravila. Jasno je da trenutni režim nije zainteresovan za pridruživanje EU ili za osiguranje da je Srbija demokratija”, uveren je Biber.

Problemi sa IBAR-om u Albaniji

Tokom prošle godine Albanija je otvorila sva pregovaračka poglavlja, uprkos problemima na polju vladavine prava.

Kao i u slučaju ostalih država kandidatkinja, u izvještaju Evropske komisije o napretku iz oktobra prošle godine, za Albaniju je navedeno da ključne zabrinutosti uključuju pojačan politički pritisak na pravosuđe, ozbiljne zaostatke zbog upražnjenih radnih mjesta, slabu borbu protiv korupcije i ograničenu slobodu medija.

Posljednji izazov za pravosuđe ali i zakonodavce te zemlje, bilo je odbijanje Skupštine Albanije da ukine imunitet bivšoj potpredsjednici vlade Belindi Baljuku (Balluku), koja je optužena za korupciju.

Poslanici vladajuće Socijalističke partije su odbili da glasaju za ukidanje imuniteta, a odluku je pozdravio i sam premijer Edi Rama navodeći da je Parlament uradio baš ono “što bi uradio u svakoj demokratskoj zemlji u Evropi”.
Sa Raminim uvjeravanjem da zahtjev za ukidanje imuniteta nije u skladu sa Ustavom, nisu se složili u Briselu.

Kako saznaje RSE u sjedištu EU, to je direktno uticalo na otpor nekih država članica da se Albaniji da pozitivan IBAR. Riječ je o izvještaju o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, skraćeno IBAR, čije je usvajanje neophodno da bilo koja država kandidatkinja krene ka zatvaranju poglavlja.

Dok države EU ne usvoje jednoglasno IBAR, Albanija neće moći da se kreće ka zatvaraju poglavlja.

Crna Gora je, na primjer, morala da sačeka pozitivan IBAR, koji je usvojen u junu 2024, da bi mogla da započne proces privremenog zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Prije tog, posljednje zatvaranje poglavlja desilo se 2017. godine.

Može li se ‘progledati kroz prste’?

Prijem novih članica bez prava veta koje trenutno ima svaka od 27 država EU, za šta su se u zajedničkom autorskom tekstu prošlog mjeseca u nemačkom dnevnom listu Frankfurter algemajne zajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung) založili Aleksandar Vučić i Edi Rama, podstakao je spekulacije da bi se zapadnobalkanskim državama moglo i “progledati kroz prste”.

Florian Biber je mišljenja da je u ovom pravnom okviru nemoguće odvojiti politička razmatranja od mjerila vladavine prava.

“Naravno, političke elite u Crnoj Gori i Albaniji prepoznaju politički zamah i sklone su da budu manje stroge u pogledu implementacije. Međutim, na kraju je potrebna saglasnost 27 država članica, što je daleko od zagarantovanog”, upozorava Bajber u izjavi za RSE.

O tome je evropska komesarka za proširenje Marta Kos početkom marta govorila u Evropskom parlamentu, nedvosmisleno rekavši da status predvodnika u procesu nije vječno zagarantovan.

“Pozicija predvodnika u procesu pristupanja ne garantuje poseban status”, rekla je Kos, istakavši da se ovo odnosi upravo na zemlje koje su najviše napredovale u ovom procesu, poput Crne Gore, Albanije, Ukrajine i Moldavije.

Ovim zemljama je poručila da se “napredak mora iznova zarađivati kroz reforme”.

Mogu li ‘zaštitni mehanizmi’ biti od pomoći?

Zaštitni mehanizmi nisu nepoznati u evropskim procesima.

Naime, kada su 2007. godine Bugarska i Rumunija primljene u članstvo, Evropska komisija je odlučila da odobri prijem uprkos nedovršenim reformama u oblasti vladavine prava, uz uslov da se slabosti nastave rješavati nakon pristupanja kroz takozvani Mehanizam saradnje i verifikacije, koji je omogućio postpristupni nadzor i redovno ocjenjivanje napretka u pravosuđu i borbi protiv korupcije.

Ovaj postpristupni nadzor je trajao punih šesnaest godina i okončan je 2023.

Za Floriana Bibera postoje rješenja za moguće dileme država članica, a solucija prema njemu leži u prelaznom periodu koji bi omogućio novim članicama da primijene reforme nakon pridruživanja.

Prijem Crne Gore i eventualno drugih zemalja regiona bi, prema njemu, signalizirao da postoji budućnost regiona u EU.

“Takav politički projekat mora uvjeriti skeptike među državama članicama, a takođe mora uključiti i održive mehanizme kako bi se osiguralo da će buduće članice poštovati vladavinu prava”, smatra Biber.

Međutim, dodaje ovaj sagovornik, i ako bilo koja nova članica ispuni sve kriterijume, nema garancije da neće doći do nazadovanja.

To se dogodilo u Mađarskoj, Poljskoj ili Slovačkoj godinama nakon pridruživanje EU kada se u ovim zemljama pojavio problem sa nezavisnošću sudstva i vladavinom prava jer su vlasti nerijetko pokušavale da utiču na sudove, ograniče medijske slobode i smanje kontrolu nezavisnih institucija.