Kada smo podržali ustavne promjene koje se odnose na Državno tužilaštvo, učinili smo to prije svega iz odgovornosti prema evropskom putu Crne Gore. Ali smo tada jasno rekli da je to samo jedna etapa reforme i da ćemo tek kroz zakone i praksu vidjeti kako će nova pozicija tužilaštva funkcionisati, kazao je u Skupštini poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, dodavši da danas ima ozbiljnu rezervu prema tome kako će ta nova ustavna pozicija izgledati kroz konkretna ovlašćenja VDT-a i GST-a.

Foto: YouTube screenshot/ Skupština Crne Gore 

On je poručio da Klub poslanika DPS-a neće podržati zakone o državnom i specijalnom tužilaštvu, jer u njima ne vide ravnotežu između zaštite građanina, sistema podjele vlasti i demokratskog poretka i mogućnosti zloupotrebe prekomjerne i nedovoljno kontrolisane tužilačke moći.

“Nova ustavna pozicija tužilaštva, zajedno sa ovim zakonima, po našem mišljenju dovodi do prevelike koncentracije moći kod VDT-a i GST-a, bez adekvatne kontrole i protivteže.

Kod GST-a se dodatno jača položaj unutar sistema, uključujući njegov odnos prema Specijalnom policijskom odjeljenju i stepen autonomije u odnosu na VDT-a. Istovremeno, VDT ima veoma snažnu poziciju na vrhu tužilačke organizacije, dodatno osnaženu novom ustavnom pozicijom Državnog tužilaštva i konstrukcijom Tužilačkog savjeta”, istakao je Nikolić.

On navodi da kada sva ta ovlašćenja saberemo, postavlja se jednostavno pitanje: koja je stvarna protivteža tolikoj koncentraciji moći?

“A govorimo o represivnom aparatu države. O institucijama čije odluke mogu direktno uticati na slobodu, imovinu i ugled svakog građanina.

Zato pitanje njihove kontrole nije samo pitanje pravne teorije. Što država nekome daje veću moć prema građaninu, to moraju biti snažniji mehanizmi kontrole načina na koji se ta moć koristi.

Ali postoji još jedan problem. Tužilačke odluke u najosjetljivijim predmetima ne proizvode samo pravne posljedice. One mogu imati ozbiljne društvene, institucionalne i političke posljedice”, kazao je Nikolić.

Ako, ističe on, takvom aparatu date ogromna ovlašćenja, a ne obezbijedite jednako snažnu kontrolu i protivtežu, rizikujete da poremetite ravnotežu sistema podjele vlasti.

“Tada tužilaštvo počinje da liči na četvrtu granu vlasti, sa opasnošću da se po količini moći kojom raspolaže postavi i iznad ostalih. Da ne idemo dalje, ako pogledamo zarade i VDT-a i SDT-a sa dodacima, oni imaju više nego duplo veću zaradu od šefa države i šefa vlade.

Institucija koja odlučuje kada će, prema kome i zbog čega biti pokrenuti najosjetljiviji postupci može, ukoliko nema dovoljno snažne protivteže, svojim odlukama posredno uticati i na političke procese i odnose u državi”, istakao je Nikolić.

 
Dodaje da ne sugeriše da tužilaštvo ne treba da procesuira političare.

“Upravo suprotno. Mora imati punu slobodu da goni predsjednika države, premijera, ministra, poslanika ili bilo koga drugog ako za to postoje zakonski razlozi.

Ali sistem mora biti napravljen tako da niko kroz selektivno pokretanje ili nepokretanje postupaka ne dobije mogućnost da utiče na političke odnose u zemlji.

Tužilaštvo mora goniti kriminal. Ne smije dobiti moć da uređuje političku scenu”, naveo je Nikolić.

Baš zato, kako kaže, faraonska ovlašćenja VDT-a i GST-a, bez jednako snažnih mehanizama odgovornosti i kontrole, nijesu nešto što treba afirmisati u demokratskom sistemu.

“Jer nezavisnost bez odgovornosti veoma lako može prerasti u nedodirljivost.

A za dodatni oprez imamo i iskustvene razloge. Posljednjih godina nijesmo se uvijek mogli uvjeriti da formalna nezavisnost institucija znači i njihovu stvarnu samostalnost i nepristrasnost. Vidjeli smo određena postupanja, ali i nepostupanja tužilaštva, koja su u javnosti otvorila ozbiljna pitanja selektivnosti i različitih aršina.

U takvim okolnostima odgovor države ne može biti – dajmo još više moći i vjerujmo da će ona uvijek biti korišćena pravilno”, istakao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, demokratski sistem se ne gradi na povjerenju u pojedinca, nego na kontroli moći.

“I ovo nije pitanje odnosa prema sadašnjem VDT-u Markoviću ili GST-u Novoviću. Mogu da razumijem da parlamentarna većina danas ima razloga da im vjeruje i da ih podržava. Ali danas su na tim funkcijama Marković i Novović, a sjutra će biti neki drugi ljudi.

Zato treba sebi da postavite jednostavno pitanje:

Da li biste sva ova ovlašćenja mirno dali nekom budućem VDT-u ili GST-u u kojeg nemate povjerenje?

Ako ne biste, onda problem nije u tome ko danas sjedi na tim funkcijama. Problem je u sistemu koji danas pravimo. Jer ovlašćenja koja danas uspostavimo za Markovića i Novovića sjutra ostaju svakom njihovom nasljedniku”, istakao je Nikolić.

On je ponovio da niko iz politike ne treba da odlučuje koga će tužilac goniti, a koga neće.

“Ali između političke kontrole tužilaštva i tužilaštva bez dovoljno snažne institucionalne kontrole postoji veliki prostor. U tom prostoru se nalazi uređena demokratska država. Crnoj Gori jeste potrebno snažno i nezavisno tužilaštvo. Ali snažno ne znači nekontrolisano. Nije dovoljno da demokratska država zaštiti tužilaštvo od politike. Ona mora istovremeno zaštititi građanina, sistem podjele vlasti i demokratski poredak od mogućnosti zloupotrebe prekomjerne i nedovoljno kontrolisane tužilačke moći. Ponavljam, mi tu ravnotežu u ovim zakonima ne vidimo. I upravo zbog toga ih Klub poslanika DPS-a neće podržati”, zaključio je Nikolić.