Model tzv. kondo hotela u Crnoj Gori, koji je zamišljen kao podsticaj razvoju elitnog turizma, u praksi u pojedinim slučajevima dovodi do ozbiljnih finansijskih posljedica po javni sektor, saopštio je predsjednik odbora direktora "Regionalni vodovod crnogorsko primorje" Zoran Lakušić.

Foto: Regionalni Vodovod

Podsjetio je da je sistem kondo hotela u ovom obliku uveden dok je na vlasti bila DPS, radi stimulisanja izgradnje visokokvalitetnih hotelskih kapaciteta.

"Kondo hotel je turistički objekat u kojem su apartmani u privatnom vlasništvu, ali moraju biti u funkciji hotela, što znači da se izdaju turistima preko jedinstvenog operatera i ne koriste za stalno stanovanje. Suština ovog modela je da objekat funkcioniše kao hotel, a ne kao klasična stambena zgrada",  naveo je u saopštenju.

Prema njegovim riječima, problem nastaje kada se ovaj koncept zloupotrijebi.

"U praksi se dešava da se objekat prijavi kao hotel kako bi investitor ostvario povoljnije uslove, niže komunalne naknade i druge fiskalne olakšice, a potom se apartmani prodaju i koriste kao stanovi ili izdaju mimo hotelskog sistema. Na taj način objekat faktički prelazi iz turističke u stambenu funkciju, iako se formalno i dalje vodi kao hotel", kazao je Lakušić.

Ističe da ovakva praksa ima direktne finansijske posljedice.

"Regionalni vodovod Crnogorsko primorje i lokalne samouprave na ovaj način trpe značajne gubitke, koji se na nivou sistema mogu mjeriti milionima eura, jer se naknade obračunavaju prema formalnoj, a ne stvarnoj namjeni objekata. Time se umanjuju prihodi koji su ključni za finansiranje i održavanje vodovodne i komunalne infrastrukture. Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o sistemu od strateškog značaja za vodosnabdijevanje primorja, koji mora imati stabilne i predvidive izvore finansiranja. Svako umanjenje prihoda direktno utiče na njegovu sposobnost da odgovori rastućim potrebama, naročito u uslovima ubrzane urbanizacije i sve većeg pritiska na resurse", naveo je on.

Istovremeno, kako je dodao, lokalne samouprave ostaju uskraćene za značajna sredstva koja su neophodna za razvoj infrastrukture i unapređenje kvaliteta života građana.

"Umjesto toga, stvara se praksa u kojoj pojedini investitori ostvaruju značajnu dobit, dok se dio troškova prebacuje na javni sektor. Ključni problem dodatno produbljuje nedostatak efikasne kontrole i dosljedne primjene zakona. Iako propisi jasno definišu da kondo hoteli moraju funkcionisati kao hoteli, u praksi često izostaje provjera njihove stvarne namjene, kao i mehanizmi za retroaktivnu naplatu razlike u naknadama u slučajevima kada se utvrde nepravilnosti. Zbog svega navedenog, jasno je da postojeći pristup zahtijeva ozbiljno preispitivanje i unapređenje, posebno u dijelu kontrole stvarne namjene objekata i dosljedne primjene zakonskih rješenja. Neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme koji će obezbijediti da se sve obaveze obračunavaju u skladu sa realnim korišćenjem prostora, a ne formalnim statusom na papiru",  zaključio je Lakušić.