Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da je Vlada Crne Gore možda jedina u svijetu koja u trenutku globalne krize prouzrokovane dešavanjima na Bliskom istoku razmišlja o rekonstrukciji i potencijalnom povećanju broja ministarstava, umjesto o tome kako da obuzda inflatorni udar na građane.

Foto: URA

"Naša Vlada razmišlja kako od 33 ministarstva da napravi 35, odnosno kako da još nekoga udomi. Vlada Slovenije pokušava da krizu riješi tako što je angažovala čak i vojsku kako ne bi došlo do incidenata na benzinskim pumpama. Vlada Njemačke ide prema Bundestagu sa zakonskim rješenjima koja preciziraju kako se mogu kretati cijene u narednom periodu, kako bi izbjegla svaki pokušaj zloupotrebe situacije na štetu građana. A Vlada Crne Gore razmišlja hoće li neko postati ministar bez portfelja ili će neko doći iz DF-a ili neke druge partije",  rekao je Abazović u autorskom podkastu „Petak s Dritanom“.

Kako je naveo, neke namirnice, poput brašna su već poskupjele, a vjerovatno će se to odraziti i na druge proizvode. Dodao je da je potpuno neprimjereno što nema vanrednog zasjedanja Vlade posvećenog pripremi mjera za sprječavanje rasta i divljanja cijena u narednom periodu.

Podsjetio je da su, nakon više inicijativa i predloga koje je URA uputila, donijeli odluku da smanje akcize na gorivo za 50 odsto.

"Mislim da nam je kao nikad do sada potreban dijalog između privrede i Vlade. Pozivam ih da iskoriste model koji smo mi imali, a to je bila akcija ‘Stop inflaciji’, kada smo zajedno sa ekonomskim subjektima uspostavili dijalog koji je rezultirao time da makar za određene proizvode postoji ograničena cijena koja neće predstavljati značajan udar na građane. Ukoliko se to ne desi, neka nam je Bog u pomoć",  dodao je.

Zabrinjavajuće je, poručio je Abazović, da je robna razmjena Crne Gore na jednom od istorijskih minimuma, odnosno da je pokrivenost uvoza izvozom svega 10 odsto. Država jeste stalno u tom deficitu, ali je veoma loše da ova Vlada za tri godine bilježi samo povećanje uvoza, a smanjenje izvoza.

Abazović je u podkastu odgovarao na pitanja građana, a većina njih se se upravo ticala ekonomskih tema. U tom kontekstu govorio je i o kampanji podrške povećanju penzija za sve penzionere.

"Preko 120.000 ljudi očekuje da Vlada reaguje slično kao i kada su u pitanju akcize i da prihvati predlog URE. Za to postoji novac u budžetu, predviđen kroz Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, i mislim da je krajnje prihvatljiva mjera da svim penzionerima u Crnoj Gori pomognemo. Za vlast je povećanje penzija populistička mjera, a nije populistička mjera da sa 33 ministarstva povećaju broj na 35 ili 36. Nije populistička mjera da kupuju službene automobile, niti da troše ogromne iznose na službena putovanja. Vjerujte da se dobro dobrim vraća. Dajte da pomognemo starijoj populaciji u Crnoj Gori",  kazao je lider URE.

Šef Kluba poslanika URE u Skupštini Miloš Konatar intenzivno je u komunikaciji sa brojnim udruženjima penzionera. Planira i da predloži izmjene zakona u dijelu obračuna penzija, jer ti ljudi moraju da znaju da imaju našu podršku.

"Zato ponovo pozivam Vladu: ukinite sve bespotrebne troškove, budite štedljivi na stvarima koje ništa ne znače Crnoj Gori niti bilo kome od vas lično, suzbijte korupciju i namještanja i spriječite praksu ugrađivanja u razne poslove, kao što je to bilo u vremenu DPS-a",  rekao je.

Na pitanje građana o gradnji na Veljem brdu u Podgorici, rekao je da podržava aktivnosti čiji je cilj da se pomogne građanima, bračnim parovima i drugim kategorijama da kroz niže cijene dođu do krova nad glavom.

"Ali koncept koji nudi Vlada je potpuno promašen. URA je nudila rješenje kroz projekat ‘Stan za sve’, koji je podrazumijevao formiranje državnog fonda iz kojeg bi počela gradnja stanova, a koji bi se punio ulaganjem građana kroz kredite za stanove po nižim cijenama. Kad je u pitanju Velje brdo, nije sporno da se svaka stvar teoretski može uraditi. Neko može reći da treba na vrhu Lovćena napraviti zgradu od 500 spratova, ali to nema logike. Nema logike prosipati milione eura za nešto što se moglo riješiti mnogo jednostavnije: da Vlada uđe u dogovor sa postojećim izvođačima radova širom Podgorice ili drugih gradova i da subvencioniše cijenu stanova za ugrožene kategorije. Recimo, za 500 porodica da subvencioniše dio cijene stana i da ljudi odmah dobiju krov nad glavom. Krenuli su da rade bez papira, što je bruka za jednu vladu. Ovo nisu privatni investitori",  objasnio je.

Upitan da li može pomoći oko restitucije, rekao je da će se URA boriti da restitucija bude pravednija i brža u Crnoj Gori.

"Nad desetinama hiljada ljudi učinjena je nepravda u prethodnom komunističkom sistemu. Mi mislimo da naši građani treba da dobiju nazad svoju imovinu i da budu bogatiji, jer bogatiji građani znače i bogatiju državu. O tome zašto predlog da se majkama povećaju naknade nije u skupštinskoj proceduri", rekao je da ga predsjednik Skupštine Andrija Mandić drži u fioci.

Na pitanje kada će se povećati najniže penzije i lične invalidnine, rekao je da je URA uz podršku poslanika opozicije uspjela da u dnevni red nametne povećanje penzija i da se nada da će poslanici vlasti ovoga puta podržati predlog koji podrazumijeva povećanje i najnižih penzija.

Upitan hoće li se povećati dječiji dodatak, rekao je da će URA ponovo uputiti taj predlog i da treba vidjeti kako će vlast reagovati, jer su ga do sada odbijali.

Abazović je uvjeren da će sa pozicije predsjednika skupštinskog Anketnog odbora za rasvjetljavanje afere Možura doprinijeti otkrivanju ko je i kako doprinio da građani plaćaju izgradnju vjetroelektrane i nečiju korupciju, prije svega nekih bivših funkcionera iz perioda DPS-a.

"Nismo tu došli da bilo koga stavljamo na stub srama, već da tražimo pravdu. Vjerujem da ćemo, kada završimo proces, napraviti dokument koji će biti dovoljno validan da Vlada Crne Gore uradi svoj dio posla, a da Specijalno državno tužilaštvo uradi svoj. Ne možemo koruptivnim aktivnostima ići prema EU. Ne možemo biti zemlja u kojoj ministri bogate svoje rođake kroz projekte koji su dobro svih građana Crne Gore",  rekao je.

Kako je dodao, riječ je o velikoj korupciji i postoji sumnja da su neke firme u projekat ušle kako bi se kroz različite šeme iznosio ili prao novac.