Na pragu drugog kvartala nadležni u Vladi razmatraju Agrobudžet, dok uvoz hrane raste, cijene se uvećavaju kao posljedica nastale ekonomske krize u svijetu. Preko milijardu eura hrane godišnje uvozimo, izvoz je deset puta manji dok se domaći resursi nedovoljno koriste. Poljoprivrednici čekaju nadoknadu iz budžeta od milion eura za prošlogodišnje akcize. Ovogodišnje iako smanjene pogoduju sjetvi, ali neće zaustaviti talas inflacije, ukazuje ekonomista u Minstarstvu poljoprivrede, Mirsad Spahić. Svima koji imaju mogućnost poručuje da se bave proizvodnjom hrane.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Agrobudžet je pripremljen. Koncipiran je tako da se utroši svih 77 miliona eura koliko je na raspolaganju, kako se ne bi dešavao povrat sredstava, kao lani, kaže analitičar tržišta u Ministarstvu poljoprivrede Mirsad Spahić. Novina je za proizvođače na većim nadmorskim visinama.

“Uveli smo plaćanja za područja koja imaju ograničen pristup resursima i ograničenu proizvodnju. To znači da će oni koji imaju teži pristup tržištu imaju sezonu od svega nekoliko mjeseci dobijati više novca u odnosu na prethodne godine”, kazao je Spahić.

Očekivalo se uspostavljanje agencije za plaćanja i to je razlog što agrobudžet kasni, rekao je Spahić. Od Ministarstva finansija su traženi milion eura na ime neplaćenih akciza za prošlu godinu.

“Mi već imamo spremnu specifikaciju i način na koji će se isplatiti i očekujemo da će Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore imati sluha i dati našim poljoprivrednim proizvođačima na raspolaganje taj novac”, rekao je Spahić.

Smanjenje akciza pogoduje proizvođačima hrane, ali neće zaustaviti inflaciju koja se preliva zbog nastale ekonomske krize u svijetu.

“Kao uvozno zavisna država, uvozimo i inflaciju posredstvom hrane i pića u Crnu Goru”, rekao je Spahić.

Da visoke cijene hrane nisu dovoljna opomena da se ojača domaća proizvodnja, pokazuju trgovci sa neekonomskom logikom prekomjernog uvoza i proizvoda koje imamo za izvoz, poput vode. Uvoz sirovog mesa prednjači, a taj iznos je lani iznosio oko 150 miliona eura.

Proizvođači jaja su podmirivali domaće tržište, ali je pojava ptičije gripe smanjila proizvodnju na farmama. Domaće mlijeko ima kupce, ali uvozno i dalje dominira.

“Preko milijardu eura iznosi uvoz poljoprivrednih proizvoda, dok je izvoz oko 100 miliona eura.Ipak, treba se fokusirati na to da imamo mnogo manje uvoza, a ono što možemo da izvezemo i u čemu smo konkurentni na inostranim tržištima – da to i izvezemo”, rekao je Spahić.

Između dva popisa, kako napominje, opao je broj okućnica, bašti i vrtova za 30%.

“Toliko je opao da nemamo više ni 30% od onoga što smo imali prije 15 godina. To je, u konačnici, dovelo do toga da smo više zavisni od uvoza i uvoznih proizvoda, konkretno kada su u pitanju povrće i voće. Ono što preporučujem jeste da svi mi koji imamo mogućnosti organizujemo poljoprivrednu proizvodnju za sebe, jer ćemo na taj način znati šta proizvodimo i nećemo zavisiti od tržišta”, istakao je Spahić.

Na svjetskoj berzi došlo je do povećanja cijene pšenice od 10 do 15%.