U Crnoj Gori, nalazi istraživanja pokazuju: 78% vidi problem lažnih diploma, samo 13,9% smisao škole u prirodi, a više od 80% politički uticaj u izboru direktora.

Foto: PR Centar

Ovo je saopšteno na završnom događaju projekta „Korupcija u obrazovanju“, koji sprovodi Mreža za evropske politike - MASTER, uz podršku BIRN-a i Građanske alijanse.

Izvršna direktorica MASTER-a Andrea Popović kazala je da tri policy papera – o priznavanju diploma, školama u prirodi i izboru direktora – ukazuju na sistemske slabosti, a ne izolovane probleme.

„Ne radi se o tri odvojene teme, već o obrascu u kojem pravila postoje, ali se u praksi primjenjuju sporo, selektivno ili samo formalno, što direktno utiče na povjerenje građana u institucije“, navela je Popović.

Ona je istakla da podaci ukazuju na ozbiljne disfunkcionalnosti sistema.

„U 2024. godini podnijeto je 8.662 zahtjeva za priznavanje diploma, a riješeno je tek nešto više od 30 odsto, dok je preko 60 odsto predmeta ostalo neriješeno. Istovremeno, podnijeto je oko 200 krivičnih prijava zbog falsifikovanih diploma, dok se procjene o broju spornih diploma u javnom sektoru kreću i do 30.000, a prva zatvorska kazna izrečena je tek 2025. godine“, kazala je Popović.

Dodala je da istraživanja pokazuju da građani jasno prepoznaju problem, ali ne vjeruju u efikasnost sistema.

„Čak 44 odsto ispitanika kao ključni problem vidi slabu provjeru diploma, dok oko 65 odsto smatra da su lažne diplome široko rasprostranjene. U oblasti škola u prirodi, više od 40 odsto ispitanika navodi da aktivnosti nijesu povezane sa nastavnim planom, dok 45 odsto smatra da doprinose razvoju djece u maloj mjeri“, rekla je Popović.

Predstavnica MASTER-a Tara Serhatlić kazala je da nalazi ukazuju na neefikasan i netransparentan sistem.

„Postupak priznavanja diploma često se svodi na formalnu provjeru, bez suštinske kontrole vjerodostojnosti. Nedostatak koordinacije i digitalizacije dodatno usporava proces i ostavlja prostor za zloupotrebe.“

Ona je dodala da škole u prirodi često ne ispunjavaju svoju svrhu.

„Bez jasnih standarda i sistemske podrške, ove aktivnosti se u praksi svode na turističke aranžmane, uz neujednačen kvalitet i dostupnost.“

Izvršni direktor BIRN-a Crna Gora Vuk Maraš upozorio je na izostanak odgovornosti.

„Bez konkretnih sankcija za zloupotrebe, ne može se očekivati promjena. Blage kazne šalju poruku da se ovakve prakse isplate.“

On je ukazao i na problem netransparentnosti institucija.

„Kada institucije tvrde da je sve u redu, a odbijaju da dostave dokaze, to jasno govori o načinu funkcionisanja sistema.“

Politikološkinja Andrijana Radović, urednica sva tri policy papera MASTER-a, ocijenila je da je problem lažnih diploma društveno normalizovan.

„Građani o ovome govore kao o uobičajenoj pojavi, bez očekivanja da će institucije reagovati, što ukazuje na duboko nepovjerenje u sistem.“

Ona je istakla da dosadašnje kazne nijesu imale odvraćajući efekat.

„Tek dosljedna primjena zakona i vidljive sankcije mogu uticati na promjenu ponašanja i smanjenje zloupotreba.“

Koordinator Alternative Crna Gora Vesko Pejakupozorio je na razmjere problema.

„Procjene ukazuju na desetine hiljada spornih diploma u javnom sektoru i višemilionsku štetu, što predstavlja ozbiljan rizik za funkcionisanje sistema.“

On je naglasio da posljedice nijesu samo administrativne.

„Problem nije samo u diplomi kao dokumentu, već u kvalitetu odluka koje takvi kadrovi donose u sektorima od javnog značaja.“

Zaključeno je da su ključne preporuke: jačanje kontrole i provjere diploma, digitalizacija i ubrzanje procedura, veća transparentnost, uvođenje standarda za škole u prirodi i depolitizacija izbora direktora.