Tokom 2025. godine državni tužioci vodili su postupke protiv 1.111 maloljetnika, dok je Stručna služba radila sa više od 200 djece kao oštećenima ili svjedocima krivičnih djela. Podaci iz Izvještaja o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva pokazuju porast broja prijavljenih maloljetnika, dominaciju krivičnih djela sa elementima nasilja i veliki broj slučajeva u kojima su djeca žrtve nasilja u porodici i seksualnog zlostavljanja.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

“U Crnoj Gori je tokom 2025. godine prijavljeno 682 maloljetnika zbog izvršenja krivičnih djela, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodne godine, kada je 2024. bilo prijavljeno 497, a 2023. godine 451 maloljetnik”, navodi se u Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2025. godinu.

Kako se ističe u dokumentu, uz neriješene prijave iz ranijeg perioda, državni tužioci su vodili postupke prema ukupno 1.111 maloljetnika kao izvršilaca krivičnih djela.

„Krivične sankcije mogu se primjenjivati samo prema učiniocima koji su u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršili 14 godina, dok se lica mlađa od 14 godina smatraju djecom i njima se ne može izreći nijedna zakonom predviđena sankcija“, navodi se u izvještaju.

U izvještajnom periodu riješene su krivične prijave prema 559 maloljetnika, dok su prijave protiv 551 maloljetnika ostale neriješene na kraju godine. Sudovi su izrekli vaspitne mjere za 247 maloljetnika, kaznu zatvora za pet, a jednu mjeru bezbjednosti, dok je u 10 slučajeva postupak obustavljen.

Poseban dio izvještaja odnosi se na krivičnopravnu zaštitu djece i maloljetnika kao žrtava ili svjedoka krivičnih djela. Tokom 2025. godine Stručna služba postupala je u 165 krivičnih postupaka i radila sa ukupno 202 djece i maloljetnika.

Državni tužioci su zatražili učešće Stručne službe u 101 predmetu za ukupno 134 djece, a procjena i nalaz sačinjeni su za 78 djece u 62 predmeta.

„Djeca su najčešće bila izložena krivičnim djelima nasilja u porodici, seksualnog nasilja, fizičkog nasilja, trgovine ljudima i krivičnih djela iz oblasti saobraćaja“, navodi se u dokumentu.

U šest slučajeva evidentirano je krivično djelo trgovine ljudima nad djecom, i to u svrhu prosjačenja, dječjeg braka i seksualnog iskorišćavanja.

Izvještaj pokazuje da su počinioci krivičnih djela nad djecom najčešće punoljetna lica i to u velikom broju slučajeva članovi porodice.

„Otac se kao učinilac pojavljuje u 43 slučaja, majka u 14, brat u pet, djed u tri, dok su zabilježeni i slučajevi u kojima su učinioci stric, ujak ili tetka“, navodi se u izvještaju.

Djeca oštećena krivičnim djelima najčešće su bila ženskog pola, uzrasta od tri do 17 godina.

Stručna služba je u velikom broju slučajeva preporučila da se djeca ne saslušavaju kako bi se izbjegla retraumatizacija, kao i da se saslušanje obavlja uz audio-vizuelnu tehniku u posebnoj prostoriji.

„Za 41 dijete preporučeno je da se ne saslušava zbog stresa, anksioznosti, konflikta lojalnosti i rizika od retraumatizacije“, navodi se u dokumentu.

Takođe, preporučeno je postavljanje punomoćnika za 55 djece, psihološko-psihijatrijski tretman za 38 djece, kao i uključivanje centara za socijalni rad radi dodatne zaštite.

Tokom 2025. godine državna tužilaštva izrekla su 75 alternativnih mjera prema maloljetnicima, od čega 63 opomene i 12 vaspitnih naloga.

Ukupno je primijenjeno 104 alternativne mjere prema 99 maloljetnika, a najčešće su bile opomene, poravnanje sa oštećenim i plaćanje novčanog iznosa u humanitarne svrhe.

„Stručna služba Vrhovnog državnog tužilaštva podržava primjenu alternativnih mjera na cijeloj teritoriji države i kontinuirano radi na unapređenju krivičnopravne zaštite djece i maloljetnika“, zaključuje se u izvještaju.

Podaci pokazuju da među maloljetnim učiniocima dominiraju krivična djela sa elementima nasilja, zatim krivična djela iz oblasti saobraćaja i krađe, dok je recidiv zabilježen kod devet maloljetnika.