Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već i osjećaj sigurnosti da će sistem biti tu kada je najpotrebnije. To je razlog zbog kojeg ulaganja u zdravstvo nijesu samo brojke i projekti, već stvarne promjene koje se osjećaju svakodnevno – u boljim uslovima liječenja, bržoj dijagnostici i povjerenju pacijenata u sistem koji čuva najvrijednije što imamo.

Foto: MEP

Sve do nedavno liječenje pacijenata sa infektivnim i dermatovenerološkim bolestima u Crnoj Gori odvijalo se u okruženju koje danas mnogi pamte sa nelagodom, a opisuju kao neuslovan  prostor i otežanu organizaciju rada. Bilo je jasno da sistem traži promjenu koja će omogućiti dostojanstvenije uslove i za pacijente i za osoblje. Izgradnjom Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju, koja je najvećim dijelom finansirana iz IPA sredstava Evropske unije, napravljen je važan korak ka savremenijem zdravstvenom sistemu.

„Svaki građanin Crne Gore je svjestan pod kakvim uslovima su zdravstveni radnici i pacijenti imali uslugu u okviru ove dvije oblasti, tako da smo sad dobili savremeni objekat na preko 4.300 metara kvadratnih i dvije nove klinike. Cjelokupna vrijednost projekta bila je 10.1 milion eura, od čega je Evropska unija uložila 8,5 miliona eura.  Ovo je jedan dobar primjer evropske integracije u smislu ulaganja u zdravstveni sistem Crne Gore“, kazala je Amra Pepić, generalna direktorica Direktorata za IPA i druge projekte i infrastrukturu u zdravstvu.

U novom prostoru, Klinika za infektivne bolesti ima 46 bolničkih postelja raspoređenih u šest odjeljenja, uz dnevnu bolnicu sa pet kreveta. Samo tokom 2025. godine obavljeno je 8.842 pregleda, dok je hospitalizovano 658 pacijenata – bez listi čekanja.

Poseban iskorak predstavlja savremena intenzivna jedinica, koja je prvi put dio  klinike, čime je rasterećen Klinički centar. Nova infrastruktura donijela je i sigurnost u suočavanju sa kriznim situacijama.

„Vidite i sami kakvu smo zgradu dobili sa savremenim uslovima za rad. Sada smo dosta spremniji nego što smo bili kada je bila epidemija COVID-19“, kazala je direktorica klinike, Ivana Đuković Savović.

Ipak priroda infektivnih bolesti je nepredvidiva, a rijetki su oni koji ih mogu izbjeći.

„Tokom zime preovladavaju respiratorne infekcije sa upalama pluća, obično su to grip i COVID, dok su ljeti najčešće crijevne infekcije. Tokom cijele godine imamo i sepse, upale mozga i moždanica, virusne hepatitise, HIV, kao i druge virusne bolesti“, objašnjava Đuković Savović, uz naglasak da je ključ u prevenciji – od lične higijene i pravilne ishrane do vakcinacije.

U istom objektu, ali sa drugačijim izazovom, nalazi se i Klinika za dermatovenerologiju. Do izgradnje nove zgrade bila je u prilično neuslovnom prostoru u Parku Kruševac.

„Od februara 2012. a zbog vremenskih nepogoda koje su tada zadesile Podgoricu, mi smo preseljeni na Kliniku za očne bolesti gdje smo imali samo dvije bolesničke sobe, dok su ambulante bile van centralne zgrade“, prisjeća se dr Marina Đaletić, direktorica Klinike za dermatovenerologiju.

Kako kaže, danas pacijenti usluge dobijaju na jednom mjestu, u prostoru koji je funkcionalan i prilagođen i osobama sa invaliditetom, sa 32 bolesnička kreveta u stacionarnom dijelu.

Ono što se nije promijenilo jeste kompleksnost same oblasti. Dermatologija je grana medicine koja ima najviše dijagnoza, više od  3000 različitih bolesti i stanja kože, sluzokože, noktiju i dlake. U ambulantama klinike dnevno se pregleda oko 100 pacijenata.

„Kod djece dominira atopijski dermatitis čija učestalost raste, dok su kod odraslih najčešći ekcemi, poremećaji keratinizacije i infekcije kože. Poseban fokus stavljen je na prevenciju malignih oboljenja jer samo jedna opekotina od sunca u djetinjstvu udvostručuje rizik za razvoj melanoma“, upozorava Đaletić, naglašavajući značaj pravovremene dijagnoze.

Podrška Evropske unije ne zaustavlja se na izgradnji klinika – Ministarstvo zdravlja već je planiralo nova ulaganja kroz IPA III program za unapređenje „baby friendly“ infrastrukture u porodilištima, dok je sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope potpisan kredit od 83 miliona eura za izgradnju opšte bolnice u Pljevljima, doma zdravlja u City kvartu i klinike za hematologiju sa PCT centrom; paralelno, u toku su i procedure za ugovor sa Evropskom investicionom bankom vrijedan 27 do 32 miliona eura za nabavku savremene medicinske opreme. Povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. april, važno je podsjetiti na značaj dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite za sve, kao i na potrebu stalnog unapređenja sistema kako bi odgovorio na potrebe građana.