Svi sudovi u Crnoj Gori su tokom prošle godine, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju, nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, kazao je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać, dodajući da pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Korać je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Izvještaj o radu i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu, naglasio potrebu daljeg unaprjeđenja organizacije rada i jačanja kapaciteta sudova, ali i izmjena pojedinih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka.

On je kazao da je Sudski savjet tokom prošle godine održao 37 sjednica, odlučivao o više od 300 pitanja iz svoje nadležnosti, ali i jačao međunarodnu saradnju.

Prema riječima Koraća, crnogorskom pravosuđu i dalje nedostaje značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija.

"U Crnoj Gori bi, prema važećim odlukama, trebalo da bude 335 sudija i predsjednika sudova, a trenutno ih je 298. Nedostaje 37 nosilaca funkcija - 35 sudija i dva predsjednika“, kazao je Korać, navodeći da je najveći deficit u osnovnim sudovima.

On je rekao da je Sudski savjet od avgusta 2022. do kraja 2025. godine izabrao ukupno 166 sudija (novoizobrane sudije i one koje su napredovale u instaciono viši sud), a da je u istom periodu funkciju napustilo 82 sudija, od čega 42 na lični zahtjev, a 37 zbog odlaska u penziju.

Korać je dodao da je u sistemu trenutno 25 kandidata na obuci za sudije osnovnih sudova.

Govoreći o radu sudova, on je rekao da su u prošlu godinu ušli sa 74.683 neriješena predmeta, primili više 91,3 hiljade novih, a riješili 93.511.

„Na kraju godine ostalo je neriješeno 70.358 predmeta, odnosno 42,93 odsto“, precizirao je Korać.

Prema njegovim riječima, ukupna ažurnost sudova iznosila je 102 odsto, dok je efikasnost procijenjena na 84 odsto.

„Osnovni sudovi ostvarili su ažurnost od 97 odsto, viši 93 odsto, Privredni sud 112, Apelacijani sud 99 odsto, dok je Upravni sud imao čak 156 odsto“, rekao je Korać.

On je ukazao i na stabilan trend priliva predmeta.

„Zanimljivo je da se već deset godina broj primljenih predmeta kreće između 90 i 100 hiljada godišnje, uz manja odstupanja tokom pandemije korona virusa. Bilo bi zanimljivo ispitivati taj fenomen“, naveo je Korać.

Kada je riječ o kvalitetu sudskih odluka, Korać je kazao da je procenat ukinutih odluka smanjen sa 19 na 18 odsto, a da je od ukupnog broja odluka po žalbama, 73 odsto potvrđeno, dok je 18,38 odsto ukinuto.

On je naglasio i da je kašnjenje u izradi odluka minimalno, odnosno da je samo 1,34 odsto odluka u složenim predmetima izrađeno nakon zakonskog roka.

Više od polovine složenih predmeta se riješi u roku od tri mjeseca

Govoreći o trajanja postupaka, Korać je kazao da se više od polovine složenih predmeta završava u roku do tri mjeseca, dok 27,7 odsto traje duže od godinu.

On je ukazao na opterećenost sudija, navodeći da sudija osnovnog suda u prosjeku ima 712 predmeta godišnje, dok sudije za prekršaje i sudije Upravnog suda u radu imaju i preko dvije hiljade predmeta.

Govoreći o radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, Korać je istakao značajno unapređenje efikasnosti nakon povećanja broja sudija sa sedam na 12.

Kako je naveo, broj primljenih predmeta smanjen je sa 68 na 62, ukupan broj riješenih predmeta povećan je sa 43 na 66, odnosno za skoro 53,5 odsto, a stopa ažurnosti porasla je sa 63 na 106 odsto, što znači da je riješeno više predmeta nego što ih je primljeno.

"Imajući u vidu da se radi o predmetima koji obuhvataju najteža krivična dijela i složene dokazne postupke, ovi pokazatelji predstavljaju značajan pozitivan pomak. Povećanje kadrovskih kapaciteta, smanjen priliv predmeta i znatan rast broja riješenih predmeta doprinio je stabilizaciji i postepenom smanjenju zaostatka, kao i ukupnoj efikasnosti", kazao je Korać.

On je upozorio na rast udjela neriješenih starih predmeta u periodu od 2023. do 2025. godine.

"U 2023. godini broj neriješenih starih predmeta u odnosu na ukupno neriješene predmete je bio 8,69 odsto, u 2024. godini se povećao 9,25 odsto, a prošle godine 11,77 odsto, što ukazuje na povećanje broja dugotrajnih postupaka“, rekao je Korać.

On je dodao da se bilježi kontinuirani rast udjela riješenih starih predmeta, koji je dostigao 15 odsto u 2025. godini, što, kako je naveo, pokazuje pojačanu usmjerenost sudova na smanjenje zaostataka.

Korać je rekao da najveći broj neriješenih starih predmeta čine oni koji su stari od tri do pet godina, navodeći da se to može dovesti u vezu sa njihovom složenošću, čestim promjenama postupajućih sudija, potrebom za ponavljanje dokaznog postupka i pribavljanjem nalaza i mišljenja vještaka.

On je kazao da je analizom rada sudova u Crnoj Gori tokom 2025. godine evidentno da su svi sudovi nastojali da osiguraju efikasan rad i ažurnost u postupanju, uprkost izazovima sa kojima se suočavaju.

Korać je ukazao na potrebu daljeg unapređenja organizacije rada, jačanja kapaciteta sudova i kontinuirano sprovođenje mjera koje bi dodatno doprinijele pobiljšanju efikasnosti sudskog sistema.

"Potrebno je usvojiti izmene i dopune nekih procesnih zakona u dijelu regulisanja pravila sudskog postupka sa ciljem da se otklone barijere koje utiču na ažurnost sudova", naveo je Korać.

On je istakao da sudovi moraju usmjeriti aktivnosti na povećanje ukupne efikasnosti pravosudnog sistema, uključujući smanjenje zaostataka u predmetima kroz ciljne mjere.

Brojni izazovi, efikasnost sudova još uvijek nije zadovoljavajuća 

Korać je upozorio da su i dalje prisutni izazovi u radu sudova, uključujući nedostatak pravne kulture, poštovanje procesnih odredbi i pravnih ljekova, kao i na kadrovska, infrastrukturna i budžetska ograničenja.

"Pred pravosuđem su brojni izazovi, ali za njih se mogu naći rješenja kroz širu infrastrukturnu podršku. Efikasnost sudova u Crnoj Gori još uvijek nije zadovoljavajuća. Sudovi treba da učine sve što je u njihovoj moći da poboljšaju efikasnost i obezbijede suđenje u razumnom roku“, naveo je Korać.

On je naglasio da izvršna i zakonodavna vlast treba da u poboljšanju normativne, materijalne, prostorno-tehničke i kadrovske uslove za povećanje efikasnosti sudija i sudova.

"Stvaranje široke baze kvalitetnih i stručnih kadrova, jačanje transparentnosti i odgovornosti, te digitalizacija pravosuđa, doprinijeće efikasnosti i vraćanju povjerenja u pravosuđe“, ocijenio je Korać.

Sudski savjet će, kako je naglasio, nastaviti sa izborom sudija i popunjavanjem upražnjenih sudijskih mjesta u osnovnim sudovima.

„Očekuje se da će u 2026. godini biti popunjen značajan broj nedostajućih sudija, posebno u sudovima sa najvećim brojem slobodnih mjesta. Nastavićemo sa jačanjem nezavisnosti pravosuđa i obezbjeđivanjem efikasne primjene strateškog i zakonodavnog okvira, posebno u dijelu odgovornosti“, rekao je Korać.

On je istakao da sudska vlast ima posebnu odgovornost u procesu približavanja Crne Gore Evropskoj uniji, naglašavajući značaj zaštite ljudskih prava, zakonitosti i jednakosti građana pred zakonom.

„Iako nezavisnost sudskog sistema možda nije u potpunosti ostvarena, nezavisnost sudija mora biti apsolutno zaštićena. Sudska vlast mora pružiti podršku postupajućim sudijama radi zaštite od pritisaka i donošenja odluka u skladu sa zakonom“, poručio je Korać.

Pavličić: Završen zakon koji se tiče statusnih pitanja sudija, u Skupštini do kraja mjeseca

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je, odgovarajući na pitanja novinara da li su preduzeti neki koraci u vezi sa uslovima za penzionisanje sudija kako bi se izbjegla nova blokada pravosuđa i koliko sudija bi, ukoliko problem ostane neriješen, moglo napustiti sistem ove godine, kazala da je Ministarstvo pravde završilo rad na posebnom zakonu koji se tiče statusnih pitanja sudija, uključujući definisanje starosne granice.

„Očekuje se da predlog bude nominovan od Vlade i da po hitnom postupku bude usvojen u Skupštini do kraja aprila“, rekla je Pavličić.

Korać je, odgovarajući na isto pitanje, naglasio da više sudija napušta funkciju na lični zahtjev nego što odlazi u penziju po sili zakona.

On je kao dodatan razlog za nedostak kadra, a koji je ujedno i problematizovao, naveo to što sada sudije mogu iskoristiti zakonsku mogućnost da godinu prije sticanja uslova za penziju napuste funkciju, a pritom primaju zaradu sa svim povećanjima koja bi im pripadala da su nastavili raditi.

„Viši funkcioneri se biraju na određeno vrijeme i mogu biti smijenjeni iz političkih razloga, dok nosioci sudskih funkcija birani na neodređeno ne bi trebalo da primaju naknadu ako napuštaju funkciju na lični zahtjev“, smatra Korać.

On je kazao da ni novo zakonsko rješenje ne tretira ovaj problem, a da to pitanje nije u nadležnosti Sudskog savjeta.

Na pitanje da li se reagovalo na vrijeme u slučaju koji se tiče predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović, Pavličić i Korać su kazali da su reagovali promptno, odnosno predsjednica Vrhovnog suda onog trenutka kada je zaprimila pisanu pritužbu, dok je Sudski savjet odmah po prijemu predloga nastavio postupak.

Na konferenciji je predstavljen i novi logo Sudskog savjeta koji, prema riječima Koraća, kroz moderan dizajn simbolizuje pravdu, državnost i spoj tradicije i savremenog izraza.

Korać je istakao da logo vizualno komunicira nezavisnost i profesionalnost sudija, dok stilizovana vaga u centru simbolizuje ravnotežu i nepristrasnost koje su temeljne vrijednosti pravosudnog sistema.