Povodom navoda koje je u medijima danas objavila Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), u kojima tvrdi da Agencija nije nadležna za „predmete video nadzora na privatnoj imovini“, reagujući na naše saopštenje u kojoj smo pozvali Agenciju da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, izvrši nadzor i ukloni nadzorne kamere koje nezakonito snimaju javne

Foto: AZLP

Reagovanje policije prenosimo integralno:

Obavještavamo vas sljedeće:
Uprava policije nema namjeru da medijski polemiše sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, već poziva Agenciju da preduzme mjere i radnje iz svoje nadležnosti, shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, budući da je u slučajevima na koje je Policija ukazala prekršen Zakon.

Uprava policija ukazuje da je Agencija zamjenila tezu tvrdnjom u navodima u kojima je reagovala na naše saopštenje. Policija, naime, nije tražila da se izvrši nadzor kamera koje su instalirane na privatnom posjedu i koje snimaju isključivo privatni posjed. Dakle, riječ je o snimanju javnih površina sa privatnim kamerama iz privatnih posjeda fizičkih lica, na što je Uprava policije ukazala.

Jasno je da se u slučajevima na koje ukazujemo radi o flagrantnom kršenju Zakona o zaštiti podataka o ličnosti od strane fizičkih lica koji sa svojih posjeda duboko zadiru u privatnost drugih lica, snimajući javne puteve, javne površine, i ujedno sprovodeći mjere kontranadzora, a čime se potencijalno ugrožava efikasnost djelovanja organa za sprovođenje zakona.

Članom 8 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti propisano je da se Zakon ne primjenjuje na fizičko lice kada vrši obradu podataka za sopstvene potrebe. Međutim, ova odredba nije primjenjiva na situacije koje podrazumijevaju da fizičko lice neograničeno vrši snimanje javnih površina i na taj način prikuplja, obrađuje i pohranjuje podatke o neograničenom broju lica, jer za tako nešto ne postoji zakonsko utemeljenje, niti se svrha obrade i prikupljanja ličnih podataka može podvesti pod ovu situaciju.

Podnošenje privatne tužbe, na što nas je uputila Agencija, u konkretnim situacijama nema nikakve svrhe, jer se ne radi o jednom pojedinačnom slučaju, već o neodređenom i neoganičnom broju nepoznatih lica

Agencija je ranijih godina reagovala u situacijama kada je postojalo saznanje da su na određenim lokacijama postavljene kamere koje snimaju javne površine, a za koje Agencija nije izdala odobrenje, a u vezi čega se Agencija tim prilikama oglašavala i što je stoga bilo objavljeno i u sredstvima javnog informisanja. Kao primjer, naveden je link https://www.cdm.me/drustvo/kamere-nezakonito-snimaju-u-podgorici/).

Jasno je da lica koja snimaju javne površine sa svojih privatnih posjeda krše Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, te smatramo da je Agencija pozvana da shodno ovom Zakonu vrši nadzor koji sprovode lica zaposlena u Agenciji a koja lica su ovlašćena za obavljanje poslova nadzora.

Ukazujemo i na to da je praksa organa i tijela za zaštitu podataka u zemljama regiona i Evropske unije da, po saznanju da kamere u privatnom vlasništvu snimaju javne površine i prostore, izvrše nadzor u takvim slučajevima, te da nakon konstatovanja da je prekršen zakon donesu rješenje kojim se fizičkom licu nalaže da u propisanom roku uklone kamere, izbrišu prikupljene snimke, te da o navedenom obavijeste nadležno tijelo u zakonom propisanom roku. U nastavku je link, koji predstavlja primjer ovakvog djelovanja: https://azop.hr/neovlasteno-snimanje-javne-povrsine-od-strane-vlasnika-apartmana.