Ako želite poboljšati svoje pamćenje, nije dovoljno samo više se kretati - važna je i vrsta fizičke aktivnosti koju birate. Sve više istraživanja pokazuje da određene vježbe imaju snažniji uticaj na mozak od drugih, posebno one koje uz fizički napor uključuju i mentalni angažman.

 

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Dugo se zna da fizička aktivnost pozitivno djeluje na zdravlje mozga, ali naučnici sada naglašavaju da vježbe koje zahtijevaju razmišljanje, koordinaciju i prilagođavanje pokreta imaju posebno snažan učinak na pamćenje. Aktivnosti poput plesa, borilačkih vještina ili sportova koji uključuju strategiju istovremeno aktiviraju više dijelova mozga, što ih čini posebno korisnim.

Kada osoba izvodi složenije pokrete koji zahtijevaju donošenje odluka, planiranje i učenje novih obrazaca, mozak radi intenzivnije nego kod jednostavnih i ponavljajućih aktivnosti. Takav angažman dovodi do jačanja neuronskih veza, bolje komunikacije između različitih dijelova mozga i unapređenja sposobnosti učenja i pamćenja. Na taj način mozak se prilagođava izazovima i postaje efikasniji.

Važnu ulogu u ovom procesu ima hipokampus, dio mozga koji je ključan za pamćenje i učenje. Fizička aktivnost može potaknuti stvaranje novih moždanih ćelija, poboljšati funkciju postojećih i povećati protok krvi u mozgu, što sve zajedno doprinosi boljem pamćenju.

Iako i aerobne aktivnosti poput trčanja, hodanja ili vožnje bicikla imaju pozitivan učinak na zdravlje mozga, njihov doprinos pamćenju može biti manji ako su rutinske i ne zahtijevaju mentalni napor. Najveće koristi postižu se kada se fizička aktivnost kombinuje s misaonim izazovima, jer tada mozak mora stalno obrađivati nove informacije i prilagođavati se novim situacijama.

Redovno vježbanje može dugoročno poboljšati pamćenje, usporiti kognitivno opadanje i smanjiti rizik od razvoja bolesti poput demencije. Zaključno, nije presudno samo biti fizički aktivan, već birati aktivnosti koje istovremeno angažuju tijelo i um, jer upravo takav pristup donosi najveće koristi za funkciju mozga.