"Ako sad legnem, uhvatiću osam sati sna... dobro, ako legnem sad, biće barem pet..." Svi smo barem jednom vodili ovakav unutrašnji monolog, ostajući budni zbog neprijatnih uspomena ili beskonačnog skrolovanja po TikToku. Sada je savjetnica za spavanje detaljno objasnila kako broj odspavanih sati utiče na tijelo, bilo da se radi o idealnih osam ili nijednom.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Naravno, odlazak na spavanje svako veče tačno u 22 sata zvuči lijepo, ali u stvarnosti se nije uvijek lako držati rutine. Zato Natalie Pennicotte-Collier, savjetnica za spavanje, preporučuje da san gledamo na nedjeljnom nivou, umjesto da sebi stvaramo pritisak zbog svake pojedine noći.

Nula sati sna

Dug izlazak, nalet adrenalina neposredno prije spavanja ili stres koji vas drži budnima, mnogo je razloga za neprospavanu noć. No Natalie upozorava da "ako provedete cijelu noć bez sna, vaš mozak radi u ozbiljno narušenom stanju". Čak i ako niste popili ni kap alkohola, manjak sna može mozak dovesti u stanje slično pijanstvu.

"Vrijeme reakcije usporava se do te mjere da je uporedivo sa stanjem vozača koji je prekoračio dopušteni nivo alkohola u krvi. Zbog toga uobičajene radnje poput vožnje ili čak osnovne koordinacije postaju rizične", objasnila je Natalie.

"Vrlo brzo ćete primijetiti pad koncentracije, prosuđivanje vam postane lošij i skloniji ste greškama koje inače ne biste napravili. Istovremeno, tijelo nije imalo priliku za noćni oporavak pa dan počinjete u zaostatku, i fizički i mentalno."

Ako ne možete zaspati, mogli biste se osjećati "umorno, ali napeto", a Natalie kaže da je to zato što "vaš sstem za suočavanje sa stresom preuzima kontrolu kako bi vas održao budnima".

"To može prikriti koliko ste zapravo 'pijani od umora', i upravo je to opasno", rekla je. "Nažalost, to se vidi i u statistikama saobraćajnih  nesreća."

Od jednog do tri sata sna

Napokon ste zaspali u 2 ujutro, a alarm vas je probudio već u 4? Ako je tako, vjerovatno niste ni dosegli dublje faze sna na koje se tijelo oslanja za svakodnevni oporavak. S jednim do tri sata sna, kaže Natalie, ljudi "obično mogu izgurati dan, ali ne bez posljedica".

"Koncentracija je promjenjiva, emocije su jače, a strpljenje je puno tanje nego inače. Uobičajeno je da pretjerano reagujete ili da vas preplave stvari koje vas inače ne bi dirale", rekla je.

"Fiziološki gledano, tijelo je i dalje pod opterećenjem. Nivoi hormona stresa ostaju povišene, energija je neuravnotežena, a imunitet oslabljen. Možda se osjećate 'budno', ali organizmu i dalje nedostaje prava podrška."

Od tri do pet sati sna

Kako se broj sati sna povećava, lako je pomisliti da funkcionišete normalno, ali Natalie ističe da to nije nužno tako. "S tri do pet sati sna mnogi počnu vjerovati da normalno funkcionišu, no rad mozga i kognitivne sposobnosti i dalje su oslabljeni", objasnila je. "Razlika je suptilnija, ali stalna."

Smanjena funkcinonalist može se vidjeti u sporijoj obradi informacija, zaboravnosti i poteškoćama s održavanjem pažnje. "Zadaci koji traže dugotrajnu koncentraciju ili rješavanje problema postaju osjetno teži kako dan odmiče", rekla je Natalie.

"Tada se počinju mijenjati i obrasci ponašanja jer se teško držati zdravih navika kad ste neispavani. Npr., možete osjećati jaču želju za slatkim ili hranom punom ugljenihhidrata ili ćete preskakati vježbanje."

Šest do osam i više sati sna

Na kraju dolazimo do idealne količine od otprilike šest do osam sati sna. Ako to uspijevate redovno postići, i mozak i tijelo imaju priliku za pravi oporavak.

"To uključuje proces 'čišćenja' mozga od otpadnih tvari, kao i oporavak i podršku imunitetu na koje se tijelo oslanja", rekla je Natalie. "U svojoj klinici uvijek preporučujem da se san posmatra na nedjeljnom nivou, umjesto da se opterećujete brojem sati svake noći. Za odrasle to i dalje znači ciljati na otprilike 7.5 sati ili, kako ja to volim reći, pet ciklusa spavanja tokom noći."

"Tada se tijelo prebacuje iz stanja 'borbe ili bijega' u stanje 'odmora i probave', u kojem se događa pravi oporavak. Dobijate i dovoljno REM faze, koja pomaže pamćenju i emocionalnoj ravnoteži, dok su stres, apetit i energija bolje regulisani. U praksi vidim da se ljudi ne osjećaju samo budnije, nego su i usredsređeniji i emocionalno stabilniji. Razmišljanje im je bistrije, raspoloženje stabilnije, a svakodnevni zadaci traže manje napora. Primijetićete i da su odnosi s drugima bolji kada ste naspavani. To je brza i primjetna promjena, od pukog preživljavanja do osjećaja poletnosti, bistrine i funkcionisanja na puno višem nivou, umjesto da se samo provlačite kroz dan."

Zato, sljedeći put kad pomislite pogledati "samo još jedan video" prije spavanja, stavite svoj mozak i tijelo na prvo mjesto i ugasite svjetlo.