Na letu za Alžir za početak afričke turneje u ponedjeljak, papa Lav je imao izbor - mogao je da ignoriše tiradu predsjednika SAD Donalda Trampa na društvenim mrežama ili da se s njom suoči direktno. 
 

 

Foto: YouTube screenshot/ Today

Papa je izabrao drugu opciju, preduzimajući izuzetno rijedak korak i direktno prozvao Trampovu administraciju u Bijeloj kući. Govoreći pred novinarima u avionu, papa je rekao da se "ne boji Trampove administracije" i da neće prestati da "glasno" govori o Božijoj poruci.

"Ne mislim da poruka Jevanđelja treba da se zloupotrebljava, kao što neki rade," rekao je papa, dodajući da je previše nevinih života izgubljeno i da vjeruje da neko mora ustane i kaže da postoji bolji način.

Komentari pape odredili su ga kao najvidljiviju međunarodnu protivtežu Trampu i započeli neviđeni sukob između prvog američkog pape i američkog predsjednika koji ga je više puta napadao, piše CNN.

Ipak, papa koji je rođen u Čikagu, poznat po svom nježnom i nenametljivom stilu, nije započeo ovu svađu. Veći dio svog odraslog života proveo je u Redu svetog Avgustina, čiji fratri i sestre polažu zavjete siromaštva, čednosti i poslušnosti s naglaskom na jedinstvo i zajednicu, a njegovi prioriteti su jedinstvo i izgradnja mostova.

Umjesto da na svoju poziciju dođe s mnoštvom izvršnih naredbi ili inicijativa o kojima bi se pisale vijesti, papa je veći dio svoje prve godine na funkciji iskoristio slušajući i praveći postepene promjene. On je naglasio važnost multilateralnih institucija poput Ujedinjenih nacija i poštovanja međunarodnog prava, u vrijeme kada je američki predsjednik sugerisao da nije vezan tim normama.

Iako je povučenija ličnost od svog prethodnika, pape Franja, američka vojna operacija u Iranu izvukla je Lavovu unutrašnju čvrstinu i spremnost da govori otvoreno. Odlučio je da lično prozove Trampa - što pape rijetko rade. Iako nije imenovao druge članove Trampove administracije, njegove izjave da "Bog ne sluša molitve onih koji vode rat" djelovale su kao aluzija na želju američkog ministra odbrane Pita Hegseta da sukob na Bliskom istoku predstavi kroz religijske okvire.

Pape koje pozivaju na mir i protive se ratu nisu ništa novo. Papa Jovan Pavle II snažno se protivio invaziji na Irak predvođenoj SAD-om 2003. godine. Međutim, s američkim papom stvari su drugačije, jer Lav XIV govori engleski kao svoj maternji jezik, što se nije desilo od 12. vijeka, a njegove riječi dopiru do američke publike, Bijele kuće i šire. Lav je takođe poznat u Vatikanu po tome što ima određenu neprozirnost koja ga čini teškim za čitanje, a njegov pažljiv, promišljen stil daje njegovim riječima veću težinu.

Papina poruka mira

Papa Lav je na svojoj turneji u Africi nastavio da se javno oglašava, govoreći da njegovo vrijeme na ovom kontinentu nudi poruku mira koju svijet treba da čuje. Tokom mirovnog sastanka u Kamerunu Leo je održao govor koji je imao globalne posljedice.

"Svijet pustoši šačica tirana, a ipak ga drži na okupu podrška mnoštva braće i sestara... Teško onima koji manipulišu religijom i imenom Boga za vlastitu vojnu, ekonomsku ili političku korist, vukući ono što je sveto u tamu i prljavštinu", izjavio je papa.

Napetosti između pape i Trampa ključale su i prije ovog posljednjeg sukoba. Pred konklavu koja je prošle godine izabrala papu Lava, Tramp je izazvao uznemirenje javnosti kada je objavio AI sliku sebe kao pape. Tramp je takođe objavio, pa obrisao AI sliku na kojoj je predstavljen kao Isus ubrzo nakon napada na papu. Takođe je upečatljivo da, iako su kardinali izabrali prvog američkog papu u istoriji Katoličke crkve, Tramp od tada nije imao direktan kontakt s Lavom.

Umjesto toga, potpredsjednik Dž. D. Vens, koji je postao katolik 2019. godine, prisustvovao je Lavovoj inauguraciji i uručio mu poziv da posjeti SAD. Vatikan je saopštio da papa neće posjetiti SAD 2026. godine, već planira da provede 4. jul, tj. 250. godinu nezavisnosti SAD-a, na južnom italijanskom ostrvu Lampeduza, koje je glavno odredište migranata. Teško je zamisliti da papa posjeti Ameriku dok je Tramp predsjednik.

U utorak se Vens uključio u raspravu, rekavši da papa mora biti "oprezan" kada govori o teologiji i da treba imati na umu teoriju "pravednog rata" kada govori o ratu u Iranu.

Vensovo spominjanje teorije pravednog rata je upečatljivo. Razvijano tokom vjekova, ovo učenje se često koristi od strane vojnih analitičara kao etički i moralni kriterijum za oružani sukob. Jedan od glavnih je sveti Avgustin iz Hipona, duhovni otac katoličkog reda kojem pripada Lav. Dok je bio u Alžiru, papa je išao na hodočašće do mjesta na kom je Avgustin služio kao biskup krajem četvrtog i početkom petog vijeka, i istakao je da "ljudi ne vide rat u Iranu kao pravedan".

Vatikan njuz je u uvodniku objavljenom dan nakon Vensovih izjava napisao da je u posljednjim decenijama katoličko učenje pokazalo "koliko je sve teže tvrditi da 'pravedni rat' postoji", naročito u "atomskoj eri".

"Carstva dolaze i odlaze"

Vensove kritike pape Vatikan će vjerovatno shvatati ozbiljnije. Kao katolički konvertit Vens je već koristio učenje svetog Avgustina da brani represivne mjere Trampove administracije protiv imigracije. Lav je, s druge strane, bio kritičan prema tretmanu imigranata u SAD-u.

"Od trenutka kada je Vens ušao u Crkvu, povezao se s grupom ekstremno desničarskih filozofa, teologa i komentatora koji tvrde da su autentični tumači Avgustinovo djelo O državi Božjoj", rekla je za CNN Daun Eden Goldštajn, katolička autorka i akademkinja.

Ona je rekla da je papa Lav "nesporno u Avgustinovoj misli... predstavlja direktnu prijetnju naporima potpredsjednika i njegovih postliberalnih prijatelja da se katolicima predstave kao autoritativni tumači društvenih i političkih učenja Crkve".

Leo je postao papa samo nekoliko mjeseci nakon Trampovog reizbora za predsjednika. Ranije se ideja pape iz SAD-a smatrala nemogućom jer kardinali nisu željeli savez Crkve sa dominantnom svjetskom silom. Ipak, Trampov povratak u Bijelu kuću promijenio je način na koji su kardinali gledali na SAD na svjetskoj sceni. To im je otvorilo vrata da prekinu s tradicijom, a lik Roberta Prevosta, sa svojim dugim iskustvom u Latinskoj Americi, učinio ga je privlačnom figurom.

Ova istorijska odluka nije se mnogo razlikovala od one konklave 1978. godine na kojoj je izabran Jovan Pavle II. Prvi poljski papa, i prvi neitalijanski papa u posljednjih 400 godina, izabran je na vrhuncu Hladnog rata i odigrao je ključnu ulogu u padu komunizma u Istočnoj Evropi.

"Najnoviji incident me podsjeća na bivšeg britanskog premijera Harolda Mekmilana koji je rekao da među tri institucije koje nijedna razumna osoba ne bi trebala napasti jeste Vatikan", rekao je Gerard Konel, vatikanski dopisnik magazina America, katoličkog medija, i iskusni tumač crkvenih pitanja.

"Pretpostavljam da će Vatikan na ovo gledati kroz prizmu istorije, znajući da carstva dolaze i odlaze", izjavio je Konel.