Savremeni trendovi na tržištu rada u Crnoj Gori jasno ukazuju na potrebu snažnijeg povezivanja ponude radne snage sa potrebama privrede, posebno u segmentu zapošljavanja, razvoja vještina i kompetencija usklađenih sa zahtjevima tržišta, ocijenili su iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Foto: ZZZCG

To potvrđuju i aktuelni indikatori tržišta rada koji, pored postepenog rasta ekonomske aktivnosti, istovremeno otkrivaju i strukturne slabosti u pogledu zapošljivosti domaće radne snage i dostupnosti odgovarajućih profila - navodi se u Programu rada ZZZ za ovu godinu.

Zato je, kako su kazali, u narednom periodu prioritet usmjeriti resurse na povećanje zapošljivosti, razvijanje kvalifikovanih ljudskih resursa i otklanjanje prepreka ulasku u svijet rada. 

U tom kontekstu, aktivne mjere zapošljavanja predstavljaju ključni instrument kojim Zavod doprinosi kreiranju zaposlenosti i razvoju kompetentne radne snage.

 
 "Imajući u vidu da je uspješnost programskih aktivnosti u velikoj mjeri povezana sa spremnošću poslodavaca da preuzmu odgovornost za zapošljavanje učesnika programa, planirane programske aktivnosti zasnivaju se na konkretnim potrebama lokalnih tržišta rada i razvojnim prioritetima opština u kojima se realizuju. Na ovaj način osigurava se održivost zaposlenja učesnika programa i nakon isteka perioda subvencionisane podrške", navodi se u dokumentu.

U skladu sa rezultatima programa iz prethodne godine, kao i preporukama iz implementacije Garancije za mlade 2024–2026, planira se primjena fleksibilnih, modularizovanih rješenja naročito u radu sa mladim NEET licima, uz fokus na praktične kompetencije, tranziciju u svijet rada i jačanje socijalne uključenosti.

Ovakav pristup, kako smatraju u Zavodu, omogućava nastavak započetog testiranja programskih intervencija, preciznije mjerenje efekata i brže prilagođavanje programa dinamičnim lokalnim potrebama. 

U ovogodišnjem Programu rada se navodi da Reformska agenda Crne Gore 2024–2027 potvrđuje da je unapređenje aktivnih mjera zapošljavanja ključno za ekonomski rast, socijalnu koheziju i razvoj ljudskog kapitala. 

Dokument prepoznaje Garanciju za mlade kao reformsku mjeru usklađenu sa prioritetima agende, uključujući razvoj intervencija za mladu NEET populaciju i jačanje veze između obrazovanja, obuka i zapošljavanja.

"Na nivou tržišta rada identifikovana je izražena strukturna neusklađenost ponude i tražnje što potvrđuje potrebu za većim uključivanjem lica u koncept cjeloživotnog učenja, razvoj praktičnih vještina i za jačanjem dualnog modela učenja",  rekli su iz Zavoda.

Istovremeno, agenda identifikuje važnost mjera usmjerenih na posebno osjetljive grupe nezaposlenih lica, prevashodno žene, dugoročno nezaposlene i korisnike materijalnog obezbjeđenja.

"Paralelno sa tim, ciljevi Plana rasta za ovu godinu dodatno osnažuju strateško opredjeljenje Zavoda u segmentu aktivacije nezaposlenih osoba udaljenih od tržišta rada, kao i unapređenje procesa upravljanja programskim intervencijama", navodi se u dokumentu Zavoda.