Govor mržnje i dalje je u zabrinjavajućoj mjeri prisutan u Crnoj Gori i negativno utiče na društvenu koheziju, a svaki izostanak institucionalne reakcije normalizuje neprihvatljive narative i dodatno slabi povjerenje u institucije, saopštili su Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Foto: Ombudsman CG

To je, kako navode, između ostalog, saopšteno na konferenciji Sloboda izražavanja i njena zloupotreba u političkom i javnom diskursu i ocijenjeno da digitalno okruženje dodatno pojačava širenje netolerancije, dok izostanak institucionalne reakcije šalje poruku da su takvi obrasci ponašanja društveno prihvatljivi. Istaknuto je i da posljedice posebno osjećaju mladi, koji odrastaju u ambijentu normalizovanog govora mržnje i podjela.

“Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković kazao je da je softver podržan od UNDP-ja za praćanje govora mržnje u digitalnom prostoru pokazao da je u periodu jul-decembar 2025. zabilježeno oko dva miliona primjera izražavanja koji liče na govor mržnje”, piše u saopštenju.

Navode da, kako je rekao, više nije pitanje da li Ombudsman hoće da reaguje, jer ne postoje institucija ni mašina koje bi reagovale na svaki konkretan događaj. Prema riječima ombudsmana, koliko god se čini da smo riješili neka krucijalna pitanja u Crnoj Gori, stvarnost nas demantuje i ima osjećaj – da smo na početku.

“Na početku smo, između ostalog i zbog odgovora koji sam dobio iz Skupštine Crne Gore, koji je proslijeđen iz Odbora za ljudska prava koji prati primjenu Etičkog kodeksa. Saopšteno je da posljednjih četiri godine nije bio nijedan slučaj pred ovim tijelom, kada je u pitanju govor mržnje ili drugi nedozvoljen oblik izražavanja, po Kodeksu“, rekao je Bjeković.

Šef Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei upozorio je da su djeca i mladi u značajnoj mjeri izloženi svim vidovima netolerancije i govora mržnje u javnom prostoru. Smatra da njihovo učešće i uticaj u društvenoj koheziji ne treba da budu dekorativni, već fundamentalni.

Podsjetio je, kako dodaju, da je više hiljada djece u Crnoj Gori obuhvaćeno edukacijama i kampanjama kroz projekte UN sistema i da su te aktivnosti posebno značajne kada se kontinuirano sprovode na lokanom nivou. Kako navode, Servadei je ocijenio da je u ovoj oblasti dosta učinjeno, ali da je krajnji cilj još daleko.

“Ukoliko hoćemo ozbiljne rezultate u vezi sa društvenom kohezijom, onda moramo biti ozbiljni i u vezi sa učešćem djece i mladih u ovim procesima. Oni nijesu samo grupa koju treba štititi, već i resurs koji pravi promjenu, odnosno oni su dio rješenja”, poručio je šef Kancelarije UNICEF-a.

Prema njegovim riječima, kakav javni diskurs danas normalizujemo, u takvom društvu će djeca živjeti sjutra.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ocijenila je da je stanje u oblasti govora mržnje gore nego prije nekoliko godine, te da on doživljava poplavu i ekspanziju i pored napora koji se ulažu na unaprjeđenju stanja.

Podsjetila je da javne ličnosit imaju veći uticaj na javni diskurs, zbog čega treba da imaju i veću odgovornost.

“Ukoliko se neprimjereno izražavaju, građanima se šalje poruka o prihvatljivosti takve komunikacije, pa se ona normalizuje“, kazala je ministarka Vujović. Smatra i da nije dobar podatak da nema nijedne prijave ni postupanja kod nadležnog Odbora kada se tiče povrede Etičkog kodeksa poslanika –”a svi smo svjedoci da toga apsolutno ima”.

Najavila je kako dodaju, da u narednim mjesecima osnivanje Nacionalne mreže za borbu protiv dezinformacija i govora mržnje, multiresorno tijelo, kao strateški odgovor države na stanje u ovoj oblasti , što je posebno važno u godini koja prethodi izbornoj godini, kada, kako je kazala, možemo očekivati da podjele, govor mržnje, narativi koji dijele i dezinformacije postanu još izraženiji.

Prema njenim riječima, Crna Gora ostaje posvećena cilju da javni prostor ostane otvoren, slobodan i odgovoran, prostor u kom se različita mišljenja ne ućutkuju, već argumetovano susreću.

Zlatna savjetnica Zaštitnika Anastasija Brajković podijelila je iskustva sa kampa, koji je u okviru Projekta pohađala sa djecom, navodeći da različitosti ne treba da dijele, već da obogaćuju.

“Svako ima pravo da bude saslušan, prihvaćen, poštovan, bez obzira na nacionalnost, vjeru, jezik, materijalni status, drugačije razmišljanje i druge karakteristike“, navela je ona.

Anastasija je kazala da kad zajedno gradimo društvo u kojem se svako osjeća prihvaćeno i sigurno, postajemo jači kao zajednica. Smatra da je važno da se u porodicama, školama i uopšte društvu više priča o toleranciji, empatiji i međusobnom poštovanju.

Aktivistkinja civilnog društva i učesnica brojnih edukacija mladih Milena Bešić, smatra da je u Crnoj Gori duboka zapuštenost kulture kritičkog mišljenja.

„Danas imamo generacije koje nijesu učene da preispituju, nego da zauzimaju stranu. Da regauju, a ne da razumiju. Medijska pismenost je na niskom nivou, a digitalni prostor preplavljen manipulacijama, poluinformacijama i otvorenom propagandom“, kazala je ona.

Bešić je ocijenila da društvena kohezija u Crnoj Gori trenutno nije realnost.

“Ali nije ni nemoguća misija. Ona je dostižan cilj, pod uslovom da prestanemo da je posmatramo kao deklarativnu vrijednost, a počnemo kao političku i društvenu obavezu”, poručila je Bešić.

Na konferecniji je ocijenjeno i da društvena kohezija nije odsustvo razlika, već sposobnost društva da te razlike ne pretvori u podjele.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost i članica Kolegijuma Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Jelenka Andrić, saglasna je da je javni prostor preplavljen uvredama.

Takođe je kako dodaju,  ukazala da u procesu unaprjeđenja stanja posebno treba voditi računa o zaštiti prava djece i mladih, koji su neminovno izloženi svemu što se dešava u društvu.

Podsjetila je da kako ističu, drštvena klima u određenoj mjeri naslijeđena iz prethodnog perioda, kao i da javni diskurs nije radikalizovan samo u Crnoj Gori, već i u nekim zemljama EU.

“Ukoliko zamislimo svi da uvijek imamo ogledalo ispred sebe, to je dobar orjentir za postupanje i u politici i u životu generalno”, kazala je Andrić.

Projekt menadžerka UNDP-ja Tamara Čirgić predstavila je rezultate monitoringa govora mržnje u javnom diskursu, statističke pokazatelje monitoringa u periodu jul-decembar 2025, a glavna savjetnica Zaštitnika Dina Knežević govorila je o Izvještaju o više aspekata govora mržnje u javnom prostoru.

Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora UN u Crnoj Gori Anjet Lanting istakla je značaj rada sa djecom i mladima na jačanju društvene kohezije i izgradnji mira, u skladu sa standardima UN, primarno UNICEF-a. Savjetnica Zaštitnika Milana Bojović govorila je o ulozi medija i drugih oblika izražavanja u kontekstu netolerancije i mržnje, a Milena Krsmasnović Iković na završnoj diskusiji istakla je da politička debata uživa najviši stepen zaštite, ali ujedno povlači i dodatnu odgovornost javnih funkcionera da se uzdrže od retorike koja dijeli društvo.

Konferencija je dio aktivnosti u okviru zajedničke inicijative “Jačanje uloge Zaštitnika i civilnog društva u unaprjeđenju društvene kohezije u Crnoj Gori“, koju realizuje Zaštitnik ljudskih prava i sloboda sa partnerima, uz tehničku podršku UNICEF-a i finansijsku podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira.