Institut za medije saopštio je da izražava ozbiljnu zabrinutost povodom oslobađajuće presude Osnovnog suda u Beranama u predmetu protiv Danka Femića, optuženog za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića i istakao da smatra da ovakva presuda i prethodno postupanje policije i tužilaštva u ovom slučaju, institucionalizuje toleranciju nasilja nad novinarima.

Foto: Ilustracija/AI generated

Vasiljević i Pejović su, kako podsjećaju, napadnuti na radnom zadatku, izvještavajući o događaju od javnog interesa, postavljanju, pa uklanjanju, spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.

“Prema optužnici, Femić je fotoreporterima na silu oduzeo fotoapart i uz prijetnju smrću natjerao ih da izbrišu snimljeni materijal. On je na suđenju negirao krivicu, ali je priznao da je oduzeo nivinarsku opremu, izvadio memorijsku karticu i bateriju. Smatramo da ovakva odluka, otvara pitanje o stepenu institucionalne zaštite medijskih radnika u Crnoj Gori i toleranciji nasilja nad novinarima, na šta su u reagovanju na presudu ukazali Vasiljević i Pejović”, poručuju.

Ukazuju da je slučaj nasilja nad fotoreporetrima Pobjede i Vijesti, koji su pokušali da dokumentuju uklanjanje spomenika Đurišiću, pratilo niz propusta u postupanju nadležnih.

“Na događaju nije bilo uniformisanih policajaca, oštećeni su pozvani da daju izjavu u policiju u Beranama tek nakon što je im je to naloženo iz Podgorice, oduzeti aparati nijesu vještačeni dva mjeseca nakon događaja. Posebno je problematično što ovakve presude mogu proizvesti obeshrabrujući efekat na rad novinara i normalizovati nasilje nad njima”, tvrde oni.

Naglasili su da pozdravljaju odluku sudije suda u Beranama Ivana Došljaka da u odvojenom postupku, za isto krivično djelo i slučaj, a zbog prinude na štetu fotoreportera Borisa Pejovića, sa po pola godine kućnog pritvora, kazni Nikolu Raičeviča i Milića Ralevića.

Ova presuda, jasni su oni, dodatno problematizuje odluku suda u slučaju protiv Femića.

“Institut za medije podsjeća da bezbjednost novinara nije privatno, već duboko javno i demokratsko pitanje. Svaki napad, prijetnja, zastrašivanje ili pokušaj sprečavanja novinara i fotoreportera da dokumentuju događaje od javnog interesa predstavlja udar ne samo na pojedinca, već i na slobodu izražavanja i pravo građana da znaju”, navode.

Zato, dodaju, očekuju da nadležne institucije, uključujući tužilaštvo i sudove, u svim predmetima koji se tiču napada na novinare postupaju sa posebnom pažnjom, senzibilitetom i sviješću o društvenoj težini takvih djela.

“Takođe smatramo da je neophodno kontinuirano jačati praksu zaštite novinara kroz efikasnije istrage, dosljednije procesuiranje i sudske odluke koje neće ostavljati prostor za relativizaciju nasilja i pritisaka nad medijskim radnicima. Institut za medije će nastaviti da pažljivo prati ovaj i druge slučajeve napada na novinare, insistirajući na odgovornosti institucija da obezbijede sigurno okruženje za rad medija”, zaključili su.