entar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja predložene izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, koje se odnose na član 100 i uvođenje obaveznih prijemnih ispita za upis na postdiplomske studije nakon osnovnih studija i stečenih 180 ECTS. Ove izmjene mogu doprinijeti unapređenju kriterijuma kvaliteta, posebno kroz kombinovanje uspjeha sa osnovnih studija i rezultata prijemnog ispita, ocijenila je viša pravna savjetnica, Snežana Kaluđerović. 

 

Foto: CGO

Kako je istakla, važno je podsjetiti da ovo nije novina, jer je na Univerzitetu Crne Gore (UCG) već postojala praksa da organizacione jedinice, u skladu sa autonomijom i po potrebi, uvode prijemne ispite.

“Tako je prijemni ispit odavno uveden na medicini, stomatologiji i umjetničkim fakultetima za upis na osnovne studije, dok oblasti prava, psihologije, fizioterapije i zdravstvene njege organizuju prijemne ispite na master studijama, što pokazuje da je ovo pitanje već bilo u domenu njihove samostalne procjene”, kazala je Kaluđerović.

CGO je, podsjeća ona, ranije ukazivao na potrebu opreznog tumačenja važećeg člana 172 od strane pojedinih fakulteta i pozivao dodatno na jasno normiranje, zbog čega smatramo korisnim predložene amandmane.

“Upravo predložene dopune 172 a i 172 b odnose se na zatečene studente i obavezu ustanove da, na zahtjev studenta, izda diplomu specijalističkih studija ako je taj student ostvario 60 ECTS sa prve godine master studija. Na ovaj način se suštinski koriguje akreditacija”, ističe Kaluđerović.

Podsjeća da se prelazne odredbe iz člana 172 sadašnjeg Zakona o visokom obrazovanju moraju primjenjivati u korist studenata na koje se odnose. Norma jasno propisuje da student sada ima pravo da, na sopstveni zahtjev, dobije diplomu specijalističkih studija ukoliko je ostvario najmanje 60 ECTS na master studijama.

“Zakonopisac ne smije ostaviti prostor za stvaranje pravne nesigurnosti ili retroaktivnu primjenu. To znači, da amandmani usvojeni nakon stupanja zakona, ne mogu biti primjenjeni na već podnešene zahtjeve za izdavanje diplome specijalističkih studija studenata koji su na dvogodišnjem master programu stekli ukupno 60 ects (iz prve i druge godine)”, dodaje Kaluđerović.

CGO cijeni da ove izmjene treba posmatrati kroz prizmu očuvanja autonomije univerziteta i dosljedne primjene postojećih normi, uz unapređenje kvaliteta sistema bez ugrožavanja prava studenata.

“Na kraju, podsjećamo da je u oktobru 2025. godine usvojen novi Zakon o visokom obrazovanju sa namjerom da olakša, a ne oteža položaj studenata, posebno zatečenih kategorija definisanih članom 172. Svrha zakona mora biti poštovana, a izmjene radi preciziranja i otklanjanja nedoumica uvijek predstavljaju najbolji put unapređenja”, zaključuje Kaluđerović.