Dok se godinama kao najveća opasnost iz Irana navodio njegov nuklearni program, najnoviji razvoj događaja na Bliskom istoku pokazuje da je stvarna prijetnja mnogo konkretnija i neposrednija – kontrola Ormuskog moreuza, ključne tačke kroz koju prolazi globalna ekonomija.

Foto: Pixabay.com 

U normalnim okolnostima, kroz ovaj uski pomorski prolaz protiče oko 20 odsto svjetske nafte. Međutim, nakon američkih i izraelskih napada krajem februara, Iran je praktično zatvorio moreuz – miniranjem i prijetnjama brodovima koji pokušavaju da prođu, piše Konverzejšn. Posljedice su bile trenutne: stotine tankera ostale su zaglavljene, cijene nafte su skočile, a globalni lanci snabdijevanja počeli su da pucaju.

Ovaj potez jasno pokazuje ono na šta stručnjaci godinama upozoravaju – da je Ormuz mnogo moćnije sredstvo pritiska od bilo kakvog nuklearnog arsenala. Profesor međunarodnih odnosa Favaz Gerges sa London School of Economics ocjenjuje da je kontrola nad moreuzom „najmoćniji oblik odvraćanja koji Iran ima – vjerovatno značajniji i od njegovog sada nepostojećeg nuklearnog programa“, piše Gardijan.

Za razliku od nuklearnog oružja, koje predstavlja krajnju prijetnju i rijetko se koristi, zatvaranje Ormuza ima neposredan efekat na čitav svijet. Ekonomije zavise od stabilnog snabdijevanja energentima, a svaki poremećaj u tom sistemu brzo se preliva na cijene, inflaciju i političku stabilnost.

Zbog toga mnogi analitičari smatraju da je ovaj sukob nemoguće riješiti klasičnom vojnom pobjedom. Iako SAD i Izrael imaju ogromnu vojnu nadmoć, Iran igra drugačiju igru – ne pokušava da pobijedi, već da poveća cijenu rata do tačke kada ona postaje neizdrživa za sve strane, piše Konverzejšn.

Već sada su posledice vidljive kroz rast cijena energenata i tenzije među saveznicima, ali i kroz reakciju Kine, koja kupuje većinu iranske nafte i zahtijeva hitno otvaranje moreuza.

Ekonomista Reno Fukar dodatno objašnjava da u ovakvim sukobima prednost ima onaj ko može duže da izdrži pritisak i kontroliše ključne resurse. U ovom slučaju, upravo Iran drži najvažniju kartu – prolaz bez kojeg globalna ekonomija ne može da funkcioniše.

Opasnost je još veća jer Ormuz nije jedina tačka pritiska. Iran je, oslanjajući se na saveznike u Jemenu, pokazao da može da ugrozi i moreuz Bab el-Mandeb, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine. Kombinacija ova dva uska grla mogla bi da izazove globalni ekonomski šok bez presedana.

Zbog svega toga, rat sa Iranom već ima ozbiljne političke posljedice. U Sjedinjenim Državama rastu cijene goriva i nezadovoljstvo birača, dok saveznici u Zalivu počinju da preispituju oslanjanje na američku zaštitu i traže nove bezbjednosne partnere.

Sve ovo ukazuje na dublju promjenu u načinu na koji Iran projektuje moć.

Umjesto oslanjanja na nuklearno odvraćanje, Teheran sve više koristi kontrolu nad ključnim ekonomskim tačkama kao glavno oružje. To je strategija koja ne zahtijeva totalni rat, ali proizvodi globalne posljedice. U tom smislu, Ormuški moreuz postaje simbol nove geopolitike – one u kojoj usko grlo na mapi može da bude opasnije od nuklearne bombe.