Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je gostujući u emisiji “Naglas” da je suludo što i dalje moramo da govorimo o zajedničkom životu, o potrebi očuvanja mira, tolerancije, dodajući da bi to trebalo da bude zaboravljena priča koja se podrazumijeva i da se ne smije dovoditi u pitanje.

Foto: YouTube screenshot/ Al Jazeera Balkans

On je kazao da ne može da se pohvali da je država od obnove nezavisnosti 2006. pa do danas imala nekog značajnog učešća u projektima Islamske zajednice.

“Naprotiv. U odreženim momentima imali smo barijere projektnih dokumentacija da ostvarimo određene projekte. Nekada nam je bilo teže da dođemo do pozicije da možemo da radimo, nego da to i napravimo. Ali, ponekad je najveća pomoć bila da vam neko ne smeta da možete da radite”, naglasio je Fejzić.

Osvrnuvši se na uspjehe Islamske zajednice kada je riječ o projektima, Fejzić navodi da su uspostavili ozbiljnu komunikaciju sa ozbiljnim adresama iz islamskog svijeta.

“Samo u posljednjih godinu i po smo imali četiri ministra iz islamskog svijeta koji su bili naši gosti i posjetili Islamsku zajednicu”, zaključio je Fejzić.

Prema njegovim riječima, ne mogu se upoređivati stanja i odnosi države od prije 20 godina sa trenutnim prema Islamskoj zajednici, jer danasa Crna Gora preferira da uskoro bude članica Evropske unije (EU).

“Takva zemlja bi morala da pokaže određen stepen tolerancije prema Islamskoj zajednici, kao i prema ostalim koje žive u Crnoj Gori”, ocijenio je Fejzić.

Govoreći o skorijoj prošlosti, Fejzić navodi da su se mijenjale okolnosti i da nijesu uvijek bila ista očekivanja niti mogućnosti za saradnju i komunikaciju između Islamske zajednice i države.

“Različiti su prostori od kad smo izašli iz ratnog okruženja pa do danas kada govorimo o Crnoj Gori kao zemlji koja treba da postane članica EU. Nažalost, suludo je što i dalje moramo da govorimo o zajedničkom životu, o potrebi očuvanja mira, tolerancije… To je bila priča nakon kraja ratnih dešavanja. Danas bi to trebalo da bude zaboravljena priča koja se podrazumijeva i da se ne smije dovoditi u pitanje. Međutim, nijesam siguran da je to tako”, smatra Fejzić.

Mišljenja je da bi situacija trebala da bude puno bolja kada su u pitanju međuvjerski i multietnički sklad.

“Napad na dva maloljetnika na kupalištu rijeke Cijevne, napad na vlasnika fitnes kluba u Podgorici u prisustvu njegove ćerke, napad funkcionera nikšićkog vodovoda na svoga radnika, napad opasnim predmetom na radnika džamije Hadrovića u Podgorici, fizički napad na učenika medicinske škole u Beranama,  teško ranjavanje učenika gimnazije u Baru, napad djece sportista iz Sarajeva u Baru, navijačke parole ‘Nož, žica…’, prekid emitovanja filma na albanskom jeziku na Zabjelu – sve su to slučajevi koji nam, nažalost, pale lampice da možda neke stvari trebamo spustiti sa slova zakona u život u kojem živimo”, naveo je Fejzić, dodajući da ne može sa sigurnošću da kaže da su svi ti slučajevi zasnovani na vjerskoj i nacionalnoj osnovi.