Ministarstvo kulture i medija (MKM) reagovalo je na navode reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata Fejzića, i saopštilo da obnova Hajdar-pašine džamije u Radulićima nije zabranjena, već je poništavanje ranije saglasnosti pravna nužnost.

 

Foto: YouTube screenshot/ Al Jazeera Balkans

Reagovanje prenosimo integralno: 

“Povodom navoda reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata Fejzića, Ministarstvo kulture i medija ukazuje na činjenice koje nedvosmisleno potvrđuju da u slučaju sanacije ostataka Hajdar-pašine džamije u Radulićima nije riječ o zabrani njene obnove, već o dosljednom sprovođenju zakona i stručnih procedura.

Prije svega, važno je naglasiti da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara još 2022. godine dala saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije.

Međutim, taj projekat nije mogao biti realizovan, jer za planirane radove nije bio dovoljan konzervatorski projekat, već je, u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, bila neophodna izrada Glavnog projekta. Upravo na inicijativu Mešihata Islamske zajednice, izrađen je Glavni projekat i dostavljen Upravi 2024. godine. Time je započet novi upravni postupak, u kojem je Uprava bila dužna da uskladi prethodne akte sa novonastalom pravnom i činjeničnom situacijom.

U tom kontekstu, poništavanje ranije saglasnosti ne može se interpretirati kao čin zabrane, već pravne nužnosti, jer se po tom rješenju nije moglo postupati niti su se mogli izvoditi radovi.

Istovremeno, Uprava je sprovela ispitni postupak i jasno uputila podnosioca zahtjeva na dalje korake, uključujući i pravo na izjašnjenje, koje je u potpunosti obezbijeđeno u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.

Posebno ističemo da je u ovom slučaju otvoreno i važno stručno pitanje koje se ne može zanemariti. Naime, nadležnim institucijama su se obratili mještani sa navodima da se ispod postojećih ostataka džamije nalaze slojevi starijeg objekta, kao i potencijalno grobna mjesta. Takve tvrdnje ne mogu biti predmet pretpostavki ili političkih ocjena, već isključivo sistematskih arheoloških istraživanja. Uprava je bila dužna da naloži sprovođenje sveobuhvatnih arheoloških istraživanja, kako bi se eventualno utvrdile sve istorijske i faze.

Ministarstvo kulture i medija podsjeća da je njegova uloga očuvanje kulturne raznolikosti kroz unaprjeđenje stanja i vrijednosti svih vrsta kulturnih dobara koja se nalaze na teritoriji Crne Gore.

Kao valorizovani dio kulturne baštine od opšteg interesa, štite se u skladu sa zakonom i međunarodnim propisima, bez obzira na vrijeme, mjesto i način stvaranja, porijeklo, u čijem su vlasništvu i na njihov svjetovni ili vjerski karakter, a svaka odluka ovog resora mora biti zasnovana na zakonu i stručnim standardima, a ne na pritiscima ili proizvoljnim tumačenjima.

 
Istovremeno, podsjećamo da ovo Ministarstvo kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara kontinuirano finansijski podržava brojne projekte Islamske zajednice, uključujući zaštitu vrijedne rukopisne knjige Kur’ana, kao i mnoge aktivnosti koje se odnose na očuvanje i zaštitu islamske kulturne baštine u Crnoj Gori. Samo u prethodne tri godine ovo ministarstvo je sufinasiralo Isamskoj zajednici projekte u vrijednosti od 141.300,00 eura. Ova činjenice jasno demantuje tvrdnje o institucionalnoj nebrizi ili selektivnom postupanju.

Ministarstvo ostaje otvoreno za saradnju i dijalog sa Islamskom zajednicom, uz uvjerenje da se sva pitanja mogu rješavati u institucionalnom okviru, na način koji će omogućiti i obnovu i očuvanje punog istorijskog integriteta ovog kulturnog dobra.

Insistiranje na poštovanju zakona i struke je jedini garant da će kulturna baština, u svoj svojoj složenosti, biti sačuvana za buduće generacije.

Ministarstvo kulture i medija smatra važnim da se u javnom prostoru sa posebnom odgovornošću pristupa temama koje se tiču kulturne baštine, istorijskog nasljeđa i međuvjerskih odnosa. Složenost pravnih i stručnih postupaka, kakav je i slučaj džamije u Radulićima, ne može se svoditi na pojednostavljene interpretacije koje ih predstavljaju kao pitanje odnosa prema jednoj vjerskoj zajednici. Takav narativ, u kojem se administrativni i stručni procesi predstavljaju kao oblik institucionalne nepravde ili diskriminacije, neminovno proizvodi nepovjerenje i može doprinijeti produbljivanju društvenih podjela, umjesto da otvara prostor za dijalog i zajedničko rješavanje pitanja.

Ministarstvo ostaje čvrsto opredijeljeno da sva otvorena pitanja rješava kroz institucije, utemeljeno na zakonu i struci, uvjereno da je to jedini put koji vodi očuvanju kulturne baštine i jačanju međuvjerskog povjerenja u Crnoj Gori.

Islamska zajednica je dobila sredstva za sufinansiranje sljedećih projekata kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara:

Za 2023. godinu – ukupno: 75.300,00 eura i to za:

• Izrada projekta i sanacije Redžepagića džamije i njenog harema u Plavu – 49.000,00 eura

• Izrada konzervatorskog projekta, sprovođenje mjera zaštite i izrada replike/kopije Kurana Husein paše Boljanića – 21.000,00 eura

• Podrška projektu “IOS aplikacija islamski objekti u Crnoj Gori” autora Muharema Demirovića – 5.300,00 eura

Za 2024. godinu – ukupno 31.000,00 eura i to za:

• Izrada konzervatorskog projekta Tepiha iz Husein pašine džamije – 6.000,00 eura

• II faza sanacije Redžepagića džamije u Plavu – 25.000,00 eura

Za 2025. godinu:

Izrada konzervatorskog projekta za Kučansku džamiju u Rožajama – 25.000,00 eura

Izvan Programa zaštite finansiran je projekat, Obilježavanje 120 godina od ustavnog priznanja islama u Crnoj Gori (1905–2025) u iznosu od 10.000 eura”.