Lider Građanskog pokreta URA dr Dritan Abazović izjavio je da svi u Crnoj Gori treba da se fokusiraju na razvojne politike koje nas približavaju 2030. godini, umjesto da se bave onim što je bilo 1945. godine i podjelama po tom osnovu.

 

Foto: SCG

- Nadam se da ćemo i mi biti dio velike evropske porodice, a da će Evropa naći snage da se mnogo bolje postavi u odnosu na geopolitičke okolnosti i da kao kontinent izađemo jači. Žao mi je što danas postoji veliki jaz između onih koji su pobijedili u Drugom svjetskom ratu. Danas to treba gledati kao dio širokog političkog spektra koji ima svoje konflikte i nije karakterističan samo za Crnu Goru. Pozivam da budemo daleko od onoga što je bilo 1945, a da budemo blizu onoga što treba da bude 2030. Da se bavimo razvojnim politikama, da se mirimo među sobom - poručio je on u autorskom podkastu „Petak s Dritanom”, koji je na Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope snimao u Briselu gdje boravi zajedno sa potpredsjednicom Pokreta URA Anom Novaković Đurović na liderskom sastanku evropskih Zelenih.

Abazović smatra da Evropa, usljed svih ovih dešavanja koja su izazvala veliku globalnu krizu, treba da se vrati sebi, da oživi proces proširenja, a da mi kao država iskoristimo momenat i postanemo punopravna članica.

- Crna Gora treba da postane prva naredna članica EU. Šta je 9. maj, Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom? Ja mislim da treba da baštinimo antifašističku politiku, da je to obaveza Crne Gore, obaveza svakog dobronamjernog građanina. Tačno je da kod nas i dalje ima podjela, ali treba biti svjestan jedne stvari: to su prevaziđene politike. Politika budućnosti je politika razvoja, politika novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, politika stvaranja boljeg životnog standarda, manjih socijalnih razlika i većih mogućnosti za razvoj socijalnih politika - dodao je.

Govoreći o inicijativi da se u Skupštini formira Anketni odbor za Sveti Stefan, rekao je da je URA uvijek tamo gdje se brane resursi države.

- Mi želimo da sačuvamo resurse i da budemo blizu građana. Obavezu koju su nam dali mještani Svetog Stefana doveli smo do kraja i koristim priliku da pozovem sve poslanike da nam pomognu da saznamo punu istinu. Nema mjesta za netransparentnost, za prikrivene dogovore na štetu građana, za nešto što je nekorektno prema onome što je naše zajedničko blago. Treba da imamo transparentnu, otvorenu i poštenu politiku i ja očekujem da svi ovu inicijativu podrže - rekao je.

U kontekstu rada Poslaničkog kluba u prethodnoj sedmici, lider URE naveo je i inicijativu šefa Kluba Miloš Konatar za podršku djeci sa autizmom i njihovim roditeljima.

- Ovo je veliki problem sa kojim se suočava država. Veliki je broj građana pogođen ovom situacijom. Država se ne osvrće, ti ljudi nemaju pomoć države, niko ih ne čuje. Tim roditeljima i svoj toj djeci treba pomoći. Ne možemo da budemo evropska država ako ignorišemo neke segmente društva. Ne možemo da gradimo pošteno i pravedno društvo, a da ljude koji su u stanju socijalne potrebe ili imaju određene zdravstvene probleme guramo na marginu. URA će se truditi da u narednom periodu uvijek bude blizu građana - dodao je.

Abazović je izrazio zadovoljstvo jer je država, na trogodišnjicu preuzimanja trajektne linije Kamenari–Lepetani, prihodovala 26,7 miliona eura.

- Tako se odgovorno mogu voditi javne finansije, tako se odgovorno vodi država. Cjelokupna investicija, odnosno kupovina osam brodova, koštala je državu 11 miliona eura. Za samo tri godine prihodovali smo već 26 miliona eura. A ti brodovi koje smo kupili ko zna koliko će narednih godina prevoziti ljude. Rashodi nijesu na godišnjem nivou veći od dva ili tri miliona eura. Sa svim remontima i ostalim troškovima, u brojkama, to je najbolji biznis koji je država pokrenula, bolji i od onog koji se tiče električne energije. Dakle, ne postoji nešto gdje je država uložila novac, a da je brže vratila investiciju i da ima perspektivu da narednih ko zna koliko godina prihoduje skoro 10 miliona eura godišnje - rekao je, navodeći da u budućnosti kroz program 365 treba realizovati razvojnu politiku za Crnu Goru.

Komentarišući kontroverze oko obilježavanja 20 godina obnove nezavisnosti, ocijenio je da je Vlada zaboravila na državni jubilej. Smatra da je razlog i to što u Vladi Spajića ne postoje ljudi koji slave 21. maj.

Vlada je, naveo je, tri mjeseca prije jubileja, u martu ove godine, pokušala da preko budžetske rezerve brzo obezbijedi novac, jer ga nije planirala budžetom.

- Vi zvijezdu ne možete za svadbu angažovati mjesec ili dva unaprijed. Zamislite ko sjedi u Vladi Crne Gore i misli da će, ako telefonom pozove neku zvijezdu, ona doći, a ti ljudi su bukirani i imaju raspored godinu ili dvije unaprijed, da ne kažem i duže. Na kraju su po većoj cijeni dobili Riki Martina. Livin' la vida loca je odgovarajuća pjesma za situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi u prethodnih nekoliko mjeseci - rekao je.

Na pitanje građana koliko je njegov dolazak plaćen, rekao je da je da se pominje iznos od 900 hiljada eura i da vjeruje da je pjevač preplaćen, jer su kratki rokovi učinili svoje, iako je riječ o megazvijezdi.

Upitan ko je najodgovorniji u slučaju korupcije za Možuru, rekao je da iza svega stoji organizovana kriminalna grupa koja je djelovala u produženom trajanju, a koja je bila vezana za funkcionere bivše vlasti, naročito u periodu od 2010. do 2017. godine.

Govoreći o indolentnom ponašanju Vlade u vezi sa turističkom sezonom, rekao je da nije čuo za aktivnosti koje se sprovode po tom pitanju, osim najave da će inspekcija raditi u više smjena jer im je državna kasa prazna.

Na pitanje da li je u programu Pokreta URA Crna Gora 365 planiran razvoj poljoprivrede, odgovorio je potvrdno, navodeći da podržava domaće farmere i domaće proizvode, koji su kvalitetniji.

- Mislim da treba dati specijalne benefite za sjever Crne Gore. To će biti predmet rada, odnosno našeg programa koji ćemo ponuditi novoj vladi 2027. godine, ukoliko budemo učestvovali u njoj - dodao je.