U filmu se na najprizemniji način navodi da su "hrabri Cetinjani ginuli u borbama širom Jugoslavije za slobodu, dok su njihove porodice čuvali italijanski vojnici, te je potom najveća demografska eksplozija zabilježena na Cetinju".

Foto: Centar za društvenu stabilnost, RTS yt screenshot, kabinet Predsjednika CG i SCG (kolaž)

U Crnoj Gori je 20. i 21. maja putem televizijskih kanala TV Prva i Adria TV iz dva dijela emitovan dokumentarni film naziva "REFERENDUM: Priča o izmišljenoj slobodi" u produkciji organizacije "Centar za društvenu stabilnost" sa sjedištem u Novom Sadu.

Ovaj serijal najprije je prošao neprimjetno uslijed slavlja jubileja 20 godina obnove nezavisnosti, međutim nakon par dana izazvao je žestoke reakcije zbog skandaloznog sadržaja.

Kroz film se provlači teza o nelegitimnom referendumu na kojem je Crna Gora izborila nezavisnost, a emitovana je i izjava Aleksandra Vučića iz 2006. godine kada je govorio da će Srbija "raditi na tome da za 10 ili 20 godina napravi ponovo zajedničku državu".

U filmu govore Milan Knežević, Predrag Bulatović, Nebojša Medojević, propagandni istoričar blizak SNS-u Aleksandar Raković, srpski minisatr kulture Nikola Selaković i mnogi drugi...

O crnogorskoj naciji u filmu se govori kao izmišljenoj, a na svakom koraku primjetno je i falsifikovanje istorijskih činjenica.

- Stariji brat je pomagao mlađem da stasa a mlađi je umjesto sa porodicom gradio prisne odnose sa drugima - navodi se u filmu, napominjući kako dokumentarac nije priča o referendumu već o "stvaranju novog identiteta".

Čin nezavisnosti Crne Gore u filmu se objašnjava kao "izdaja zajedničke istorije, vjere i porodice", a sve sa, kako se navodi, prizemnim motivima.

Više vlasti, više novca i više kontrole, motiv je, navodi se u filmu, za odvajanje Crne Gore.

- Kada čujemo danas da je nešto vječno, treba pomisliti na izdaju, ona se pamti vječno. Sve je obavijeno plaštom slobode, koja se pravda protokom novca, kokaina i cigareta. Izmišljena a ne stvarna sloboda - navodi se u filmu, uz napomenu da dokumentarac priča o "izmišljenoj slobodi onih koji više nisu htjeli da budu ono što jesu".

Film priča kako je vojska srpskog kralja Petra Karađorđevića oslobodila 1918. teritorije od Bitolja i Ohrida do Splita i Ljubljane, a uz to i cijelu Crnu Goru.

- Pripajajući joj Boku Kotorsku. Na Cetinju se vijorila trobojka, a srpski jezik i ćirilica zamijenili su njemački i latinicu - navodi se.

Podgorička skupština

Odluke Podgoričke skupštine dovele su do ostvarenja Njegoševog sna o ujedinjenju Crne Gore i Srbije, navodi se u filmu.

Dodaje se da je to bila država koju je u Gorskom vijencu Njegoš opisao kao "sva Srbija od Dunava do mora sinjega".

- Međutim, ujedinjenje je stvorilo i nezadovoljstvo pojedinih vojnih komandanata crnogorske vojske, poput Krsta Popovića koji je podigao oružanu pobunu protiv stvaranja nove države - navodi se.

Poraz, kako kažu, komita i zelenaša stvorio je "mitološku svijest kod određene grupe građana nove jugoslovenske države".

Dodaje se da su ti ljudi "ostvarili privremeno svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata i italijanske okupacije Crne Gore".

U filmu se na najprizemniji način navodi da su "hrabri Cetinjani ginuli u borbama širom Jugoslavije za slobodu, njihove porodice su čuvali italijanski vojnici, te je najveća demografska eksplozija zabilježena na Cetinju".

"Tek smo počeli"

Ovaj film završava se otvorenom prijetećom porukom „Vraćamo se po naše“.

Završni kadrovi ispraćeni su porukom "Nastaviće se... jer tek smo počeli!”.

Iz DPS-a su se oglasili tražeći hitnu reakciju, upozoravajući kako navedeni film "direktno podstiče tenzije, netrpeljivost i političku destabilizaciju Crne Gore."

U filmu narator smatra da je došlo vrijeme za novo preispitivanje volje građana o zajedničkoj državi ili makar za institucionalno udruživanje teritorija "tamo gdje žive oni koji svoju budućnost vide zajedno, a ne izdvojeno".

Može se čuti i da su "mnogi zaboravili ko su i šta su i ko su im bili očevi, a ko đedovi", te da imaju "novu braću".