Durmitor je na UNESCO listi svjetske baštine, ali nema status geoparka kakav u okruženju imaju Đerdap, Papuk i Idrija

Foto: NPCG

Zavod za geološka istraživanja i Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) potpisali su 12. maja memorandum o saradnji kojim geonasljeđe - decenijama u sjenci drugih prirodnih vrijednosti, iako geološke karakteristike čine temelj mnogih najprepoznatljivijih crnogorskih pejzaža i zaštićenih područja - dobija sistematski okvir zaštite, promocije i valorizacije. Cilj je razvoj geoturizma, naučnih istraživanja i edukacije, kako bi geonasljeđe postalo važan dio održivog razvoja i međunarodne prepoznatljivosti države, ocijenili su za Pobjedu iz dvije institucije.

Potpisivanjem memoranduma stvoreni su uslovi za intenzivniju zaštitu i valorizaciju geonasljeđa, koje stručnjaci vide kao jedan od nedovoljno iskorišćenih razvojnih potencijala države.

Direktorica JPNPCG Marinela Đuretić memorandum opisuje kao važan instrument za unapređenje sistema zaštite geonasljeđa. Dokument je, podsjeća, 12. maja 2026. potpisala sa direktorom Zavoda za geološka istraživanja Emirom Dacićem.

- Predviđeno je unapređenje sistema zaštite geonasljeđa, kao i razvoj naučnih, obrazovnih i stručnih aktivnosti u ovoj oblasti - navela je Đuretić.

Direktor Zavoda za geološka istraživanja Emir Dacić u memorandumu vidi polaznu osnovu da se geonasljeđe promoviše kao značajan dio nacionalnih parkova, uz istovremenu zaštitu lokaliteta sa izuzetnim geološkim karakteristikama. Takve lokalitete, kaže, treba najprije definisati i zaštititi u nacionalnim parkovima, kao najznačajnijim oblastima očuvane prirode, a kasnije i na cijeloj teritoriji Crne Gore.

- Potrebno je da se unaprijed definišu pravila za naučnoistraživački rad na zaštićenim lokalitetima. U okviru zaštite takvih lokaliteta treba predvidjeti i budući naučnoistraživački rad na njima, odnosno definisati uslove pod kojima je moguće uzimanje uzoraka stijena ili sakupljanje fosila, kristala, minerala i slično na zaštićenom lokalitetu, a da se ne naruši njegova jedinstvenost i šta takav lokalitet može da predstavlja kao prirodno ili kulturno dobro - poručio je Dacić.

Geonasljeđe se, ističe Dacić, ne može posmatrati isključivo kroz prizmu geologije, jer obuhvata i geografiju, biologiju, istoriju, arheologiju i druge naučne discipline, pa odgovor na pitanje što je najveći izazov nije jednostavan. Najznačajnijim smatra balans između zaštite geološki interesantnih lokaliteta i njihove valorizacije kroz geoturističku ponudu.

 - Crna Gora raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvima, a geološke rijetkosti predstavljaju važan dio tih vrijednosti. Nacionalni park Durmitor je, na primjer, od strane UNESCO-a proglašen za dio prirodne svjetske baštine upravo zbog svojih geoloških karakteristika – istakao je on.

Geologija na marginama

Govoreći o obrazovanju, Dacić upozorava da je geologija danas nedovoljno zastupljena u crnogorskom školskom sistemu. Iako je riječ o zemlji bogatoj mineralnim resursima, kaže, Crna Gora nema fakultet za geologiju i rudarstvo u okviru Univerziteta Crne Gore, već se ona izučava na predmetima studijskog programa Geografija na Filozofskom fakultetu, odnosno na Građevinskom fakultetu, u onom okviru koji je potreban na tim fakultetima. Zavod je, dodaje, krovna institucija za geološku nauku u Crnoj Gori, ali bez obrazovne uloge u sistemu obrazovanja.

- U budućnosti bi, u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, svakako trebalo raditi na većoj zastupljenosti geologije u našem obrazovnom sistemu, kako na fakultetima, tako i u osnovnim i srednjim školama. S obzirom na geološke specifičnosti, mineralna bogatstva, lokalitete sa fosilnim materijalom i drugo što je zastupljeno u Crnoj Gori, svakako bi trebalo raditi na osnivanju geološkog fakulteta, za šta bi Zavod za geološka istraživanja bio zainteresovan, ali što ipak prevazilazi njegovu trenutnu ulogu – poručio je Dacić.

Potencijal za razvoj geoturizma

Prema riječima sagovornika, geonasljeđe može postati snažan oslonac održivog turizma i razvoja lokalnih zajednica. U Crnoj Gori su, navodi, samo djelimično valorizovani lokaliteti ili područja sa specifičnim geološkim razvojem ili pojavama, a izdvaja nacionalne parkove Durmitor, Lovćen i Skadarsko jezero, paleontološko-arheološki lokalitet Crvena stijena kod Nikšića, te Lipsku i Đalovića pećinu. Valorizacija geonasljeđa ne smije se, smatra, ograničiti samo na zaštićena područja, već se može sprovoditi i na područjima koja su vezana za opštine ili mjesne zajednice.

- Tako bi na prostoru Nikšića, Mojkovca, Pljevalja i Berana mogao da se razvija rudnički geoturizam, dok geoturizam fosila može da bude zastupljen u ponudi praktično svih opština u Crnoj Gori, a naročito Bara i Budve. Lokaliteti sa specifičnim i jedinstvenim geološkim razvojem postoje u svim opštinama Crne Gore i mogli bi biti valorizovani, a kao najistaknutije primjere treba izdvojiti Rt Đeran u Ulcinju, odnosno Trlicu u Pljevljima - kazao je Dacić.

Međutim, upozorava da razvoj turističke ponude mora pratiti zaštita prostora.

- Valorizaciju geonasljeđa treba ukorak da prati i zaštita svih područja ili lokaliteta koji budu obuhvaćeni turističkom ponudom, jer ukoliko oblasti značajne za geonasljeđe ostanu nezaštićene od neodgovornih pojedinaca, gubi se njihov značaj prije svega za nauku, a kasnije i kao kulturno dobro Crne Gore, pa na kraju i njihovu buduću valorizaciju i turističku ponudu - naglasio je Dacić.

Zaostajemo za regionom

Govoreći o međunarodnoj poziciji Crne Gore u ovoj oblasti, Dacić ocjenjuje da postoji veliki prostor za napredak. U Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji pojedina područja imaju status UNESCO geoparkova - poput Đerdapa, Papuka i Idrije - dok Durmitor, iako na UNESCO listi svjetske baštine, taj status nema, na čemu bi, kaže, trebalo raditi. Geološke vrijednosti su, dodaje, u susjednim državama mnogo vidljivije posjetiocima.

- U svim ovim zemljama, kao i u susjednoj Albaniji, u okviru nacionalnih parkova ili parkova prirode postoje informativne table o geološkim specifičnostima, novim fosilnim vrstama opisanim sa tih prostora ili ličnostima, geolozima i paleontolozima, koje su bile značajne za razvoj ovih nauka u tim zemljama. Sa prostora Crne Gore je prvi put opisan veliki broj novih rodova i vrsta fosila, od početka XX vijeka do danas, a da za to ne postoje informacije na terenu. S obzirom na to da se znatan broj ovih lokaliteta nalazi na prostoru naših nacionalnih parkova, ta mjesta treba na neki način označiti i istaći - rekao je Dacić.

Poseban potencijal, kako je naveo, vidi u prekograničnoj saradnji.

- Prostor Skadarskog jezera i Prokletija je od posebnog značaja, jer je moguće ostvariti i međunarodnu saradnju sa kolegama iz Albanije, gdje ova područja takođe pripadaju nacionalnim parkovima. U tom smislu, najveći prostor za napredak promocije i zaštite geonasljeđa upravo postoji na prostoru naših nacionalnih parkova - zaključio je Dacić.

Prvi koraci već definisani

Dacić navodi da su prioritetne lokacije za buduće aktivnosti već prepoznate. Stručnjaci Zavoda su, kaže, posljednjih godina vršili geološko kartiranje na prostoru nacionalnih parkova Skadarsko jezero i Durmitor, pa im je veliki broj lokaliteta koji će se smatrati prioritetnim u budućoj saradnji već poznat. Dio lokaliteta sa prostora NP Lovćen poznat je crnogorskim geolozima iz naučne literature, dok su na one u NP Biogradska gora ukazale kolege iz JPNPCG.

- Za izradu novih projekata sa tematikom zaštite geonasljeđa, kao i njihovu reviziju, potrebno je više vremena, ali su prioritetna područja već određena, naravno, u saradnji sa JPNPCG. Rezultat ovih budućih projekata treba da bude i izrada naučnoistraživačkih projekata vezanih za pojedine lokalitete na prostoru nacionalnih parkova u Crnoj Gori, koji će dalje doprinijeti razvoju nauke u Crnoj Gori - kazao je Dacić.

Istraživanja i edukacija

Iz JPNPCG najavljuju i konkretne korake. Đuretić navodi da su na teritoriji nacionalnih parkova Durmitor, Skadarsko jezero i Biogradska gora već prepoznati lokaliteti bogati geonasljeđem i fosilnim ostacima iz prošlosti.

– JPNPCG je kao odgovorni upravljač preduzeo potrebne korake kako bi ovi nalazi zajedno sa stručnjacima bili identifikovani, kartirani i valorizovani – kazala je Đuretić.

Najavila je i edukaciju zaposlenih u JPNPCG, uz uključivanje teme geonasljeđa u buduće programe. Edukacija je, kako kaže, jedna od strateških oblasti preduzeća, koje već decenijama radi na podizanju svijesti djece i mladih u vezi sa zaštitom životne sredine.

- Ova tematika će i te kako biti zastupljena u okviru programa edukacije koje budemo sprovodili u narednom periodu - rekla je Đuretić.

Govoreći o konkretnim aktivnostima, navela je da će fokus biti na monitoringu i stručnim istraživanjima.

- Prije svega sprovodiće se monitoring stanja geoloških i paleontoloških lokaliteta, razmjena podataka, informacija i stručne dokumentacije, organizacija zajedničkih istraživanja i učešće u nacionalnim i međunarodnim projektima. Nakon toga biće preduzimane mjere u skladu sa zakonom koje će podrazumijevati zaštitu ovih lokaliteta, pa onda i promociju geonasljeđa kroz edukativne i stručne aktivnosti - kazala je ona.

Na pitanje o mogućoj međunarodnoj valorizaciji pojedinih lokaliteta, Đuretić poručuje da će o tome odlučivati stručnjaci nakon detaljne analize.

- O tome ćemo moći govoriti nakon što se preduzmu mjere i radnje koje će biti usmjerene na identifikaciju i valorizaciju geoloških i paleontoloških nalaza kada stručnjaci iz ove oblasti procijene i daju konkretne preporuke i smjernice za njihovu adekvatnu zaštitu - rekla je Đuretić.

Prve rezultate saradnje javnost bi, prema njenim riječima, mogla da vidi već u bliskoj budućnosti.

- U skladu sa važećim zakonodavstvom i standardima zaštite prirode, u saradnji sa JU Zavod za geološka istraživanja biće već u bliskoj budućnosti realizovane prve aktivnosti na identifikaciji geoloških i paleontoloških vrijednosti na lokalitetima nacionalnih parkova. Očekuje nas izrada stručnih mišljenja, studija i preporuka za očuvanje geoloških i paleontoloških vrijednosti, kao i uspostavljanje i sprovođenje mjera njihove zaštite - zaključila je Đuretić.