U pristupnom ugovoru Crne Gore, zemlje koja je najviše odmakla u procesu pristupanja EU, testiraće se niz novih zaštitnih mehanizama — pravnih mjera koje bi mogle dovesti do obustave podrške ili ograničavanja prava glasa u slučaju nazadovanja u oblasti vladavine prava i demokratije.

Foto: Vlada Crne Gore 

Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc pridružiće se u petak grupi lidera Evropske unije na samitu, dok evropske zemlje pokušavaju da postignu konsenzus o tome koliko daleko i koliko brzo treba da ide proces prijema novih članica u Uniju. Prema riječima tri zvaničnika uključena u izradu dokumenta, oko dvije trećine odredbi biće iste kao u drugim ugovorima, dok će trećina biti nova, piše Politiko.

Oni učestvuju u razgovorima u Crnoj Gori na godišnjem samitu EU–Zapadni Balkan, dok Brisel ulaže napore da unaprijedi proces pristupanja zemalja u EU.

Politiko podsjeća da nijedna nova članica nije primljena od kada je Hrvatska pristupila EU 2013. godine, ali u okolnostima političke i ekonomske neizvjesnosti zemlje kandidati sve snažnije vrše pritisak da im se otvore vrata.

"Postoji jasan zamah kada je riječ o proširenju“, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, koji je tokom protekle sedmice putovao regionom i razgovarao sa zemljama kandidatima. Kako je naveo, Crna Gora trenutno izrađuje pristupni ugovor sa EU, Albanija napreduje u procesu, dok su Moldavija i Ukrajina otvorile prvu rundu pregovora. To je dokaz da se reforme zemalja kandidata isplate i da je EU posvećena procesu proširenja. Proširenje jeste i ostaće zasnovano na zaslugama. Istovremeno, nedavni prijedlozi pokazuju da postoji nova spremnost da se proces pojednostavi i ubrza",  rekao je Košta za Politiko.

Zemlje kandidati poput Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine smatraju da proces proširenja mora biti ubrzan kako bi odgovorio geopolitičkim realnostima vremena obilježenog trgovinskim ratovima i oružanim sukobima. U Briselu postoji zabrinutost da bi protivnici mogli iskoristiti odugovlačenje procesa pristupanja kako bi oslabili evropske ambicije država koje još nijesu članice Unije.

"Svako može da vidi da je Zapadni Balkan ostrvo okruženo državama članicama EU", rekao je jedan evropski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.

"Zbog toga bi posljedice jačanja uticaja neprijateljskih država u regionu bile ozbiljne",  istakao je on za Politiko.

Članica broj 28?

Crna Gora, sa nešto više od 600.000 stanovnika, polaže velike nade da će postati 28. članica EU do 2028. godine. Već je članica NATO-a i jednostrano je uvela euro kao svoju valutu, ali se pristupanje EU pokazalo kao dugotrajan proces. Zahtjev za članstvo podnijela je još 2008. godine.

"Došli smo u poziciju da uživamo punu podršku država članica i da smo, kao predvodnik među zemljama kandidatima, na dobrom putu da se u planiranom roku pridružimo evropskoj porodici", rekao je premijer Crne Gore Milojko Spajić za Politiko.

Prošlog mjeseca crnogorski pregovarači ostvarili su istorijski uspjeh započinjanjem formalne izrade pristupnog ugovora. Ipak, iako Crna Gora insistira da njen zahtjev treba posmatrati isključivo prema sopstvenim rezultatima, pravni okvir njenog pristupanja predstavljaće presedan za naredne zemlje, uključujući Ukrajinu i Moldaviju.

Vlade država članica žele da izbjegnu ponavljanje situacije sa Mađarskom, gdje je jedna članica kršila pravo EU i više puta koristila veto kako bi blokirala ključne politike.

Zbog toga će se u pristupnom ugovoru Crne Gore testirati niz novih zaštitnih mehanizama — pravnih mjera koje bi mogle dovesti do obustave podrške ili ograničavanja prava glasa u slučaju nazadovanja u oblasti vladavine prava i demokratije. Prema riječima tri zvaničnika uključena u izradu dokumenta, oko dvije trećine odredbi biće iste kao u drugim ugovorima, dok će trećina biti nova.

"Ne bježimo od zaštitnih mehanizama ukoliko oni doprinose očuvanju kredibiliteta procesa i povjerenja među državama članicama",  rekao je Spajić.

"Važno je, međutim, da takvi mehanizmi budu jasno zasnovani na pravilima i da se aktiviraju isključivo u slučajevima nepoštovanja preuzetih obaveza", kazao je Spajić za Politiko.

Dodao je da vjeruje da će Crna Gora, prihvatanjem evropskih vrijednosti u punom kapacitetu, biti spremna da uživa sva prava i preuzme sve obaveze koje proizlaze iz članstva.

Bolovi rasta

Početkom godine Evropska komisija iznijela je ideju o znatno bržem procesu pristupanja kao odgovor na geopolitičku neizvjesnost. Međutim, zemlje poput Francuske, Njemačke i Holandije smatraju da su detaljni pregovori i duboke unutrašnje reforme garancija da buduće članice neće stvarati probleme nakon ulaska u EU.

Zbog toga EU planira da nastavi sa postojećim procesom, ali i da zemljama kandidatima omogući određene koristi prije punopravnog članstva, kako bi ranije osjetile prednosti bliže integracije. Tako bi predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u petak trebalo da objavi da će zemlje Zapadnog Balkana dobiti pristup besplatnom romingu podataka u EU.

Francuska i Njemačka su u četvrtak zajednički predstavile opcije za zemlje regiona, uključujući mogućnost prisustvovanja sastancima kao posmatrači i pristup jedinstvenom tržištu.

U značajnom pomaku, Ukrajina i Moldavija trebalo bi da 15. juna formalno otvore pregovaračke klastere, nakon što je novi mađarski premijer Peter Mađar odustao od dugogodišnjeg veta Budimpešte u okviru dogovora sa Kijevom.

Iako postoji saglasnost da sistem proširenja treba reformisati i pojednostaviti kako se ne bi ponovili višedecenijski pregovori kakve vodi Crna Gora, mnoge prijestonice ističu da nije bilo dovoljno prilika da lideri o tome raspravljaju. Merc je najavio da će to pitanje otvoriti na samitu EU u Briselu koji počinje 18. juna.