Država Crna Gora godišnje prosječno izdvaja oko milion eura za članarine u raznim međunarodnim organizacijama i fondovima, pokazuju zvanični podaci Ministarstva vanjskih poslova (MVP).

Foto: Pixabay

Ukupan iznos sredstava utrošenih za međunarodnu razvojnu saradnju i međunarodnu humanitarnu pomoć za prethodne dvije godine iznosio je 2,7 miliona eura, od čega najveći dio – 2,02 miliona – za kontribucije međunarodnim organizacijama i fondovima.

Podaci o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći Crne Gore za 2025. godinu pokazuju da je u tu namjenu u prošloj godini utrošeno 1,08 miliona eura. U izvještaja o sprovođenju međunarodne razvojne saradnje i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći za 2025. godinu precizirano je da je za humanitarnu pomoć isplaćeno 16.282 eura, za razvojnu saradnju 138.675 eura, za tehničku pomoć – prenos znanja 87.100 eura, a za članarine i doprinose 1.006.743 eura.

Najniži iznos članarine lani je iznosio 290 eura, a najveći 417.800 eura, koliko je bila kontribucija za Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Ministarstvo ekonomskog razvoja lani je platilo 32.000 eura za kontribuciju za Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Kontribucija za NATO Povjerilački fond – Kancelarija GENSEK-a za žene, mir i bezbjednost, koju plaća Ministarstvo odbrane, iznosi 10.000 eura.

Ministarstvo turizma plaća 31.973 eura na ime kontribucije Organizaciji UN za turizam (UN Tourism). Kontribucija za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), koju plaća Ministarstvo zdravlja, iznosi 15.811 eura. Dobrovoljna kontribucija za Registar štete za Ukrajinu iznosi 27.523 eura i plaća je Ministarstvo pravde.

Ministarstvo vanjskih poslova snosi troškove kontribucije za Ujedinjene nacije, koji na godišnjem nivou za Crnu Goru iznose 116.160 eura. Taj resor plaća i članstvo u Visokom komesarijatu UN za izbjeglice (UNHCR) u iznosu od 15.000 eura godišnje.

Kontribucija za OEBS (OSCE) iznosi 45.758 eura, a za Savjet Evrope (CoE) 137.837 eura.

– Tokom 2025. godine Crna Gora je nastavila da doprinosi ostvarivanju ciljeva međunarodne razvojne saradnje i pružanju humanitarne pomoći kroz aktivnosti državnih institucija i drugih relevantnih aktera. Ukupna sredstva koja se priznaju kao službena razvojna podrška (ODA) iznosila su 1.248.800,37 eura i evidentirana su kroz humanitarnu pomoć, razvojnu saradnju, tehničku pomoć i prenos znanja, kao i članarine i dobrovoljne doprinose međunarodnim organizacijama – navodi se u izvještaju MVP-a.

Za aktivnosti razvojne saradnje lani je izdvojeno ukupno 138.675 eura, od čega je najveći dio sredstava usmjeren na organizovanje Globalnog foruma za mlade diplomate, odnosno Ljetnje škole za mlade diplomate "Gavro Vuković", koju je realizovalo Ministarstvo vanjskih poslova.

U tom dokumentu ukazano je da se službena razvojna podrška (ODA) suočava sa najvećim padom u istoriji, a preliminarni podaci pokazuju da je u prošloj godini smanjena za 23,1 odsto u odnosu na 2024, vraćajući se na nivoe iz 2015. godine.

– Ukupna podrška članica i pridruženih članica Komiteta za razvojnu podršku (DAC) iznosila je 174,3 milijarde američkih dolara, dok je godinu ranije bila 215,1 milijardu dolara. Najveći donatori (Njemačka, SAD, UK, Japan i Francuska) smanjili su izdvajanja, čime su doprinijeli gotovo cjelokupnom padu. Ipak, pojedine zemlje poput Danske, Luksemburga, Norveške i Švedske nastavile su da premašuju UN cilj od 0,7 odsto bruto nacionalnog dohotka – naveli su iz MVP-a.

 Za humanitarnu pomoć u 2024. uplaćeno 151.867 eura

Izvještaj MVP-a obuhvatio je period od stupanja na snagu Zakona o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći. Prema tom dokumentu, Crna Gora je u 2024. godini izdvojila 1.507.074 eura za službenu razvojnu podršku (ODA).

Za humanitarnu pomoć izdvojeno je 151.867 eura, za razvojnu saradnju 130.429 eura, a u okviru tehničke saradnje evidentirana su sredstva u iznosu od 206.209 eura.

Najveći dio izdvajanja usmjeren je na članarine i dobrovoljne doprinose međunarodnim organizacijama, koja su u toj godini iznosila 1.018.570 eura, što je, kako pojašnjavaju iz MVP-a, uobičajena praksa u svim državama.

– Na taj način osigurava se kontinuitet učešća u međunarodnim institucijama, obezbjeđuje pristup globalnim programima, jača međunarodni ugled i doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (SDGs) kroz multilateralne mehanizme – piše u izvještaju.