Apsurdno bi bilo da postoje ovlašćenja bilo kojeg državnika koja nisu pod zakonodavnom ili ustavotvornom kontrolom, ocijenio je za RTCG prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije.

Foto: Pixabay

Nakon što je Ustavni sud ocijenio da sudska zaštita mora postojati protiv odluka Skupštine i predsjednika države, odnosno proglasio neustavnom odredbu Zakona o upravnom sporu koja je omogućavala diskreciona ovlašćenja najviših državnih organa, pitali smo struku za pojašnjenje. Koliko je važno da ne budu van domašaja sudske kontrole, pogotovo kada odlučuju o razrješenju javnih funkcionera, i šta konkretno propisuje Ustav?

Blaži navodi da Ustav Crne Gore vrlo jasno propisuje da pojedinačni pravni akt mora biti saglasan sa zakonom i da konačni pojedinačni pravni akti uživaju sudsku zaštitu bez obzira na vrstu organa vlasti koji odlučuje o pojedinačnom pravu, obavezi, pravnom interesu ili odgovornosti.

"Prema tome, tu dileme nikakve nema. Apsurdno bi bilo da postoje ovlašćenja bilo kojeg državnika koja nisu pod zakonodavnom ili ustavotvornom kontrolom. To bi onda prelazilo u sferu anarhije. Samo u određenim situacijama Ustavni sud bi mogao da utvrdi povredu Ustava u situacijama nečinjenja, na primjer da predsjednik države, recimo, ne proglasi ponovo izglasani zakon, ili da predsjednik ne ostvari svoju funkciju da raspiše izbore, koja je inače njegova nadležnost. Imate karakterističnu situaciju, da recimo ne predloži mandatara. Prema tome, tu se mora strogo voditi računa. Ne možemo da pričamo o tome da li će državni organi da izvršavaju svoje ustavne i zakonske obaveze ili neće. Ali, nažalost, to se u Crnoj Gori dešava", kazao je Blažić.

Blažić precizira da bez obzira koji organ vlasti je u pitanju, mora biti pod ustavnom, odnosno zakonodavnom kontrolom, kako bi se obezbijedio stabilniji pravni poredak i sigurnost svakog građanina Crne Gore.

"Kolege koje rade u tim organima moraju strogo da se pridržavaju procedure koja je propisana. Može nešto da vam se sviđa ili ne sviđa i vama i organima ili bilo kome, ali to ne može da ima apsolutno nikakvog uticaja. Zato postoje nadzorne funkcije, zato postoje viši organi koji kontrolišu odluke nižih organa, pa ako ocijene da one nisu zakonite ili kao što bi možda Ustavni sud ocjenjivao da neki zakoni nisu u skladu sa Ustavom, on je onda reagovao, sa pravom je reagovao", istakao je Blažić.

Da je riječ o korisnoj odluci Ustavnog suda koja potvrđuje stav redovnih sudova da su oni nadležni za osporavanje odluka Skupštine i predsjednika države, ocjenjuje izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević.

"Činjenica je da je naglašeno da mora postojati sudska zaštita, da je ona na strani redovnih sudova, i to razjašnjava nedoumice i probleme koje je u praksi ranije stvorilo jedno načelno stanovište Vrhovnog suda iz 2019. godine, da ni Upravni sud ni redovni sudovi nisu nadležni, i to je onda znatno zakomplikovalo pravnu zaštitu građanima", kaže Prelević.

Stoga, inicijativa Ustavnog suda, kako podvlači Prelević, nije bez osnova.

"Ono što je najvažnije je da Crna Gora svojim građanima mora da obezbijedi hitnu i kvalitetnu zaštitu protiv samovolje, odnosno nezakonitog djelovanja i Skupštine Crne Gore i predsjednika države, i tome ova odluka Ustavnog suda Crne Gore svakako doprinosi", istakla je ona.

Gorjanc Prelević poručuje i da stav Ustavnog suda koji potvrđuje nadležnost redovnim sudovima neće biti dovoljno koristan ukoliko se ne propiše i hitnost vođenja postupaka.