Pregovaračko poglavlje 2 - Sloboda kretanja radnika uređuje pravo građana država članica Evropske unije (EU) da rade, traže zaposlenje i ostvaruju socijalna prava u bilo kojoj državi članici pod jednakim uslovima kao domaći državljani.

Foto: Vlada Crne Gore

Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju, održanoj u ponedjeljak u Luksemburgu, zvanično je zatvoreno Poglavlje 2 - Sloboda kretanja radnika, između Crne Gore i EU. Ovo je važan i jasan signal da je naša država u potpunosti ispunila preuzete obaveze u ovoj oblasti i da je prepoznata kao kredibilan i pouzdan partner Evropske unije.

Zatvaranjem Poglavlja 2 stvaraju se uslovi da građani Crne Gore ostvare jednu od njenih najvažnijih vrijednosti – slobodu kretanja radnika, uz punu socijalnu sigurnost i sigurnost u ostvarivanju prava iz oblasti rada, zdravstvene zaštite i penzijskog osiguranja.

Suština Poglavlja 2 je da Crna Gora uspostavi sistem koji omogućava slobodno zapošljavanje, jednak tretman radnika i priznavanje prava koja građani ostvaruju tokom rada i boravka u različitim državama EU.

To znači usklađivanje propisa o pristupu tržištu rada, koordinaciji sistema socijalne sigurnosti, evropskoj zdravstvenoj kartici, razmjeni podataka između institucija socijalnog osiguranja, kao i jačanje administrativnih kapaciteta za primjenu evropskih pravila.

Cilj evropske politike u ovom poglavlju je da građanima omogući da bez diskriminacije rade, žive i ostvaruju svoja prava širom Evropske unije. Propisi EU garantuju da državljani jedne države članice mogu tražiti posao, zaposliti se i biti tretirani jednako kao domaći radnici u drugoj državi članici.

Poglavlje 2 obuhvata slobodu kretanja radnika, koordinaciju sistema socijalne sigurnosti, saradnju javnih službi za zapošljavanje i primjenu evropskih pravila o jednakom tretmanu radnika i članova njihovih porodica.

Politika EU o slobodnom kretanju radnika predstavlja jedno od osnovnih načela evropskog jedinstvenog tržišta. Ona omogućava efikasnije korišćenje radne snage, povećava mogućnosti zapošljavanja građana i doprinosi ekonomskom razvoju država članica.

Koordinacija sistema socijalne sigurnosti omogućava da građani koji rade ili su radili u više država ne izgube prava na penziju, zdravstvenu zaštitu, naknade za nezaposlenost ili druga socijalna davanja. Evropska pravila ne stvaraju jedinstven sistem socijalne zaštite, već povezuju nacionalne sisteme kako bi građani zadržali svoja stečena prava bez obzira na to u kojoj državi članici rade.

Crna Gora je otvorila Poglavlje 2 na Međuvladinoj konferenciji održanoj 11. decembra 2017. godine. U prethodnom periodu sprovedene su brojne aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva i jačanju administrativnih kapaciteta institucija nadležnih za zapošljavanje, zdravstveno i penzijsko osiguranje, kako bi bile spremne za primjenu evropskih pravila nakon pristupanja Evropskoj uniji.

Više mogućnosti za rad i zapošljavanje

Za građane: Poglavlje 2 otvara mogućnost da nakon pristupanja Evropskoj uniji traže posao i rade u drugim državama članicama pod uslovima koji važe za njihove državljane. To znači da građani ne mogu biti diskriminisani zbog državljanstva kada je riječ o zapošljavanju, uslovima rada, napredovanju ili pristupu stručnom osposobljavanju.

Sloboda kretanja radnika omogućava veću mobilnost radne snage, šire mogućnosti za profesionalni razvoj i lakše pronalaženje zaposlenja u okviru evropskog tržišta rada.

Za radnike: Evropska pravila garantuju jednak tretman kada su u pitanju zarade, radni uslovi, pristup obrazovanju, stručno usavršavanje i članstvo u sindikalnim organizacijama. Radnici iz drugih država članica imaju ista prava i obaveze kao domaći radnici.

Na taj način sprečava se diskriminacija i stvaraju se fer uslovi za konkurenciju na tržištu rada.

Penzija i staž ostaju zaštićeni

Za zaposlene i penzionere: Jedna od najvažnijih koristi ovog poglavlja odnosi se na koordinaciju sistema socijalne sigurnosti. Građani koji tokom radnog vijeka rade u više država članica neće izgubiti godine staža niti prava koja su stekli uplatom doprinosa.

Periodi osiguranja ostvareni u različitim državama sabiraće se prilikom ostvarivanja prava na penziju, a svaka država isplaćivaće dio penzije koji odgovara periodu rada na njenoj teritoriji.

To znači da građani neće morati da biraju između prava stečenih u različitim državama, već će moći da koriste sva prava koja su zakonito ostvarili tokom svog radnog vijeka.

Lakši pristup zdravstvenoj zaštiti

Za građane koji putuju, rade ili borave u drugim državama članicama: Evropska pravila omogućavaju korišćenje zdravstvene zaštite pod jasno definisanim uslovima. Nakon pristupanja Evropskoj uniji, građanima će biti dostupni mehanizmi poput Evropske kartice zdravstvenog osiguranja, koja omogućava pristup neophodnoj zdravstvenoj zaštiti tokom privremenog boravka u drugoj državi članici.

Na taj način građani dobijaju veću sigurnost prilikom putovanja, rada ili školovanja u inostranstvu.

Poruka Poglavlja 2 nije podsticanje odlaska radnika iz Crne Gore, već stvaranje sistema u kojem građani mogu slobodno da odlučuju gdje će raditi i živjeti, uz punu zaštitu svojih radnih i socijalnih prava. Suština evropskih pravila je da građani ne gube stečena prava prelaskom iz jedne države u drugu, već da imaju jednake mogućnosti i jednak tretman na cijelom tržištu rada Evropske unije.

Mit VS Činjenica

MIT: “Stranci će nam uzeti sve sezonske poslove“.

ČINJENICA: „Ne treba zasnivati mišljenje na osnovu mitova i priča. Mi smo skloni tome. Ja ne vidim ni sada da u okviru sezonskog rada imamo deficit kada su u pitanju crnogorski državljani. Više prepoznajemo tu nemogućnost rada, ako mogu da kažem tako. Inače se zapošljavanje u Crnoj Gori vrši tako što je prioritet dat crnogorskim državljanima. Ako ne može da se popuni crnogorskim državljanima, onda se otvara prostor za sezonske radnike u smislu dovođenja stranih radnika. Ne možete ni privredu da ograničite. Hoteli moraju na crnogorskom primorju da rade” (Izvor: šefica pregovaračke radne grupe za Poglavlje 2, Ivana Šućur)

MIT: “Doći će do masovnog odliva radne snage i Crna Gora će ostati prazna”.

ČINJENICA: “Moram reći da masovno iseljavanje, koje čujem da se u medijima spominje ovih dana, to je termin koji se koristi samo u nekim vanrednim okolnostima. Kada govorimo o Crnoj Gori, govorimo o cirkularnim migracijama. Ja smatram, kao Crnogorka, da ja imam pravo na izbor i pravo na izbor mi upravo daje pregovaračko poglavlje 2. Da li ću da radim u Crnoj Gori ili u Belgiji - ja želim da bude to moja odluka, ne želim da mi bude nametnuta. Upravo iz tog stanovišta ja i radim svoj posao, jer smatram da svako od nas ima pravo da pođe negdje na kraju kraja i da ostane tamo. Ali, i ako ostanete da živite tamo, a to je kod Crnogoraca izuzetno izraženo, vi ćete i dalje da doprinosite razvoju Crne Gore. Jer taj osjećaj pripadnosti koji imaju Crnogorci treba da nam služi na čast, a ne da prosto plasiramo u javnost masovno iseljavanje. I mislim da dugujemo, ne nama, nego mladim generacijama koje tek sad negdje počinju da žive, da taj termin ne upotrebljavamo”