Cilj donošenja zakona o vazduhu je smanjenje koncentracija štetnih materija koje utiču negativno na zdravlje ljudi, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.

 

Foto: MERS
 
Kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Ćulafić, istakao je da se ovim aktom uspostavlja i jasniji lanac odgovornosti.

”Predlog zakona uvodi savremenije mehanizme zaštite vazduha. Uvodi se primjena modeliranja radi preciznije procjene izloženosti stanovništva, daje pravni osnov za izradu Nacionalne strategije upravljanja kvalitetom vazduha, koja se sada uređuje na drugačiji način, propisuje izradu planova kvaliteta vazduha, mape puta i kratkoročnih akcionih planova u slučajevima visokog zagađenja”, kazao je Ćualfić na konferenciji za medije.

Takođe se, kako je dodao, unapređuje informisanje javnosti u realnom vremenu, elektronsko izvještavanje, digitalni registri i informacioni sistem zaštite vazduha, kao i sistem izdavanja dozvola za emisije i utvrđivanja graničnih vrijednosti emisija za značajne izvore zagađenja.

Prema riječima Ćulafića, ovaj zakon nije zamišljen kao deklarativni dokument, već kao novi sistemski okvir za upravljanje kvalitetom vazduhom.

”Svjestan sam činjenice da građani ne žive od zakonskih formulacija nego od vazduha koji udišu. Zakon sam po sebi neće preko noći očistiti vazduh, ali daje državi jasnije instrumente da se zna ko mjeri, ko obavještava, ko planira mjere, ko ih sprovodi i ko odgovara ako se obaveze ne izvršavaju”, poručio je on.

Ćulafić je pojasnio da se u ovom zakonu odgovornost precizira, kao i da je problem u praksi što građani ne znaju ko je nadležan za mjerenje, za planove, za obavještavanje, za sprovođenje mjera, a ko za kontrolu.

”Ovaj zakon uspostavlja jasniji lanac odgovornosti. Ministarstvo kreira politiku i propise, stručne institucije obezbjeđuju podatke i praćenje, lokalne samouprave učestvuju u planiranju i sprovođenju mjera, a inspekcija kontroliše poštovanje obaveza. Ako neko ne uradi svoj dio posla, mora se znati ko je odgovoran”, istakao je Ćulafić.

Kako je kazao, cilj zakona je da se smanje koncentracije štetnih materija koje utiču na disajne organe, srce i krvne sudove, posebno kod djece, starijih osoba, trudnica i hroničnih bolesnika.

’’Dakle, bolji vazduh znači manje zdravstvenih rizika, manje dana pod smogom, bezbjednije škole, vrtiće i javne prostore i kvalitetniji svakodnevni život’’, poručio je Ćulafić.

Prema riječima Ćulafića, vrlo je bitno kada građanin zna kakav je kvalitet vazduha u realnom vremenu, jer tada može da donosi bolje odluke za sebe i svoju porodicu.

’’Informisanje nije samo upozorenje građanima da se sami čuvaju, već ono je i pritisak na sistem da rješava uzroke zagađenja’’, rekao je.

On je poručio da je najvažnije da čistiji vazduh znači zdraviji i dostojanstveniji život i da zakon treba da doprinese tome da građani imaju manje dana sa prekoračenjima, više tačnih informacija, brže reakcije institucija, strožu kontrolu zagađivača i jasnije planove za smanjenje emisija.

Na konferenciji je govorila i šefica Odsjeka za jonizujuća i nejonizujuća zračenja, nuklearnu i radijacionu bezbjednost u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Tamara Đurović, koja je bliže objasnila novine zakona.